Jedan od tri najznačajnija festivala animiranog filma u svijetu, za koji su se prijavila rekordna 2024 filma iz 92 zemlje, tradicionalno donosi natjecanja kratkih, dugih, studentskih i hrvatskih filmova.

Selekcijski proces ukazao je na snažan trend društvenokritičkog filmotvorstva, pa je ovogodišnji veliki tematski blok posvećen „Svijetu na rubu“ - filmovima o migracijama i izbjeglištvu, ratu i teroru državnih aparata, protestima i aktivizmu.

"Umjetnost nije ovdje samo da opušta nego i da ukazuje na neugodne stvari kao kamenčić u cipeli, pa nismo odabrali najlakšu temu, ali naša je obveza da prikazujemo i takve filmove”, rekao je umjetnički ravnatelj festivala Daniel Šuljić na konferenciji za novinare.

Dodao je da će se kroz četiri segmenata progovoriti o migracijama i izbjeglicama, potom o ratu, s filmovima koji tematiziraju emocionalne patnje koja ta ekstremna situacija ostavlja na nama, kao i o tome kako netko na čelu države uzurpira svoju poziciju, a na kraju i aktivizmu koji nam daje nadu da će netko ustati protiv.

Svjetsku premijeru samo u Velikom natjecanju kratkometražnog filma imati će 10, a međunarodnu dva filma. Ukupan broj svjetskih premijera je 47, a međunarodnih 13.

Šulijć je iz programa izdvojio svjetske premijere filmova „Večera” za Oskara nominiranog Ericka Oha, „Usamljenog psa” iz portugalskog studija BAP, argentinske animirane novele „Ne gledaj me”, te festivalske hitove „Kao da ih je zemlja progutala” (Sundance), canneskih „Lijepih ožiljaka”, venecijanskih „Sjena”, iz malo poznate jordanske animacije i „Lutka i kita”, pinokijevskog filma Roberta Catanija.

Pohvala hrvatskoj animaciji

Dodao je kako hrvatska animacija zadnjih godina bilježi lagani rast - za hrvatsko natjecanje imali su rekordne 54 prijave, među kojima su izabrana 24 rada.

„Više nije jednostavno ući u to natjecanje, donosimo šarolik program vrijedan pažnje, pa pozivam posjetitelje da podrže domaće autore u najboljem mogućem, subotnjem terminu”, napomenuo je.

Pohvalio je domaću produkciji koju u Velikom natjecanju predstavljaju Vuk Jevremović (Moralna potpora), Petra Balekić (Sjena) i Elena Walf (Bodlja u guzi), a u Natjecanju studentskog filma Jelena Milunović (Lebdenje), Petra Pavetić Kranjčec (Od Petera za Aidu), Marta Margetić (Kičma) i Andrea Miletić (Beštija).

Jedna od novosti ove godine je što je Animafest uz Oscar postao i kvalifikacijski festival za nagradu BAFTA, a za Oscara se više ne kvalificira samo pobjednik Velikog natjecanja kratkometražnog filma, već i onaj Natjecanja hrvatskog filma.

Maida Srabović, redateljica filma „Fačuk” (pogrdni naziv za vanbračno dijete) rekla je da joj je iz tih ružnih riječi i traume došla ideja za horor film, koji je napravila u suradnji sa Stipanom Tadićem. Inspiriran je crnom strujom podravske naive, te stvaralaštvom Mije Kovačića, poznatom po fantazmagoričnim i tamnim motivima i prizorima.

O svom filmu „Nema mjesta” Jelena Oroz rekla je da se radi o svojevrsnoj, samo u animiranom filmu izvedivoj osveti automobilima „koji se nemilosrdno parkiraju po nogostupu i uskraćuju pješacima priliku da hodaju, što joj je najviše smetalo dok joj je sin bio beba”.

I Marko Meštrović rekao je da je u svom filmu „Kako” također iskoristio mogućnost filma da napravi nešto što inače nije moguće, raširio je cikluse stvaranja destrukcije u individualnom i globalnom smislu.

Producentica Matea Milić predstavila dugometražne uratke u konkurenciji - filmove „Memoari jednog puža” oskarovca Adama Elliota, novi film slavne braće Quay „Sanatorij pod klepsidrom”, „Poplava” Gintsa Zilbalodisa (dobitnik Oskara), tinejdžerski „Veliki život”, svjetska premijera prvog dugometražnog filma Shunsakua Hayashija „Invisions” i dirljiva priča sa Sardinije „Balentes” Giovannija Columbua.

Bogati izložbeni program Animafesta

Središnji retrospektivni program Majstori animacije posvećen je češkoj umjetnici Michaeli Pavlátovoj, dobitnici Nagrade za životno djelo Animafesta 2025., s 11 njezinih filmova nastalih od 1987. do 2022. , kojoj će se prirediti izložbu „Slušaš li me“ u Galeriji Kranjčar, što je rijetki izložbeni iskorak te autorice.

Producentica Paola Orlić izdvojila je iz bogatog izložbenog programa grupnu izložbu „Behind the Scenes“ s 27 autora konkurirajućeg kratkog metra u Galeriji na katu KIC-a i 19 studentskih autora u novoj Galeriji Klet, dok se u Galeriji Šira predstavlja troje autora s Filmskog sveučilišta Babelsberg Konrad Wolf, Pearl Seemann, Jelena Milunović i Ariel Victor Arthanto.

Samostalna izložba Stipana Tadića „Fačuk“ u Galeriji Kaptol obuhvaća radove na kojima je nastao istoimeni film, a toj izložbi priključuju se, ekskluzivno za Animafest, i Galerija i Zaklada Mije Kovačića.

Orlić je za 29. svibnja najavila veliku retrospektivnu izložbu "Pola stoljeća Animafesta" u kineskom muzeju animacije u gradu Hangzhouu, koju uz nju kuriraju Margit Antauer i Vesna Meštrić.

Animafestov open air očekuje se na Zrinjevcu 30. svibnja (program Pekar Boris i prijatelji) te u Parku Maksimir 31. svibnja (Poplava), projekcije i diljem Zagreba kao dio programa Animafest u Vašem kvartu, te s festivalom INmusic.

„Animafest je ukorijenjen u povijesti Zagreba i jedan od važnih elemenata identiteta našeg grada, desetljećima je rastao i razvijao se, postajao sve je prisutniji i međunarodno uočljivi, a puno znači i našim građanima od najmlađe do najstarije dobi”, ustvrdila je zamjenica pročelnice Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Nikolina Radić Štivić.

Animafest donosi i retrospektiv Veljka Popovića, programe južnokorejske i nove japanske animacije, Animafest PRO s 12. znanstvenim skupom Animafest Scanner i radionicom Rise & Shine te Program za djecu i mlade.