PANEL U ZAGREBU

'Prava ravnopravnost spolova će se postići onda kada žene budu imale pravo biti jednako prosječne kao muškarci’

  • Autor: Marcella Jelić
  • Zadnja izmjena 31.01.2020 17:40
  • Objavljeno 30.01.2020 u 18:09
Sanja Ravlić, Dario Vince, Luisa Tee, Ana Marija Vrdoljak, Lana Barić Chris Peter Marcich, Katarina Zrinka Matijević, Tamara babun, Benoit Ginisty

Sanja Ravlić, Dario Vince, Luisa Tee, Ana Marija Vrdoljak, Lana Barić Chris Peter Marcich, Katarina Zrinka Matijević, Tamara babun, Benoit Ginisty

Izvor: Promo fotografije / Autor: Sindikat novinara Hrvatske

‘Dozvoljeno nam je kao ženama da budemo ljute jer ni danas, kao ni na konferenciji o ženama u filmskoj industriji, u publici gotovo da nema muškaraca, došle su samo žene. Dosadilo mi je da moramo privlačiti pažnju muškaraca kako bi čuli naše probleme, ali ne možemo im se obraćati ako oni uopće nisu tu da nas čuju. To je problem naše patrijarhalne sredine i u svim njenim dijelovima', kazala je pomalo ogorčeno glumica Lana Barić na sastanku o ravnopravnosti spolova u audiovizualnom sektoru održanome u prostorima Hrvatskog novinarskog društva u četvrtak.

Domaćin događanja je Sindikat novinara Hrvartske, a održana su dva panela i predstavljen projekt 'Postizanje ravnopravnosti spolova i promicanje raznolikosti u europskom audiovizualnom sektoru', koji je zajednički proveo čitav niz europskih organizacija.

Dearbhal Murphy iz Međunarodne udruge glumaca, predstavila je neke od rezultata dvogodišnjeg istraživanja, koje će biti objavljeno u ožujku. Istaknula je da žene čine 39 posto radne snage u svijetu, ali su na menadžerskim pozicijama u 27 posto slučajeva. Razlika u plaćama među spolovima je 20 posto na svjetskoj razini, 16 posto u Europskoj uniji, a razlika u mirovinama je čak 37 posto. 'Žene imaju toliko niže mirovine jer su cijeli život imale niža primanja', tumači Murphy.

Dodala je da 24 posto ljudi o kojima se piše, sluša i koje se gleda u medijima su žene, a samo je 16 posto žena na čelnim pozicijama medijskih kuća te 25 posto u upravnim tijelima. Također, istraživanje je pokazalo da novinarke dobivaju tri puta više zlostavljačih komentara na Twitteru od svojih muških kolega.

Od 2006. do 2013. skoro pola (44 posto) studenata koji diplomiraju režiju su žene, no žena redateljica koje rade u europskoj filmskoj industriji je samo 24 posto. 'Da bi se postigla ravnopravnost potrebno je primjenjivati pozitivne prakse - osmisliti strategiju, povećati svijest o problemu, javni fondovi i javni servisi trebali bi podupirati promjene, treba suzbiti seksualno uznemiravanje i nasilje te činiti male korake kojima bi se promijenio način na koji radimo', navela je Murphy istaknuvši kao pozitivan primjer Švedski filmski institut koji je uspio postaviti dobar standard u poticanju redateljica.

Na prvom panelu razgovaralo se o rodnoj ravnopravnosti i jednakosti u filmskoj i televizijskoj industriji, a sudjelovale su Luisa Tee iz pokreta Era 50:50 iz Velike Britanije, predstavnica Hrvatskog društva filmskih redatelja Katarina Zrinka Matijević, hrvatska hrvatska stručnjakinja u EU radnoj grupi 'Ravnopravnost spolova u kulturnim i kreativnim sektorima’ Sanja Ravlić, predstavnica hrvstake udruge producenata Tamara Babun, predstavnik udružnja nezavisnih producenata Dario Vince, predstavnica hrvstakog društva dramskih umjetnika Ana Marija Vrdoljak, potpredsjednica Hrvatskog društva filmskih djelatnika Lana Barić i ravnatelj HAVC-a, Chris Peter Marcich, dok je razgovor moderirao predstavnik Međunarodne federacije filmskih producenata, Benoit Ginisty.

Louisa Tee govorila je o kampanji kojom pokušavaju izboriti ravnopravnost glumica u Velikoj Britaniji gdje su glumci dva puta više zastupljeni od svojih kolegica. Dodala je i da su rezultati njihovog istraživanja pokazali da glumci na ekranu izgovore 44 milijuna riječi, dok žene izgovore 18 milijuna riječi, a što su starije, to su glumice na ekranima sve šutljivije.

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: Sindikat novinara Hrvatske

Katarina Zrinka Matijević govorila je o alarmantnoj podzastupljenosti žena u hrvatskom audiovizualnom sektoru gdje je od 209 filmova snimljenih od 1990. do 2018. samo njih 5,5 režirala žena (jedan film su radili popola redatelj i redateljica).

Ukupno je 38 diplomiranih redateljica, a 17,3 posto redateljica dobije priliku snimiti prvi film, no stvari idu nabolje jer je u posljednjih osam godina 10 redateljica dobilo priliku (dok je u prethodnim desetljećima to pošlo za rukom samo jednoj, odnosno dvjema redateljicama). 'Ženama je teže doći do drugog filma, a gotovo nemoguće do trećeg ili četvrtog. Samo jedna je uspjela - Snježana Tribuson', istaknula je Matijević i dodala da su samo dvije kolegice uspjele dobiti drugi film, te da je tek prošle godine drugi put jedna redateljica dobila Zlatnu arenu u Puli (Dana Budisavljević).

'Prava ravnopravnost će se postići kad žene budu imale pravo na pogrešku ili kad budu imale pravo biti jednako prosječne kao muškarci', zaključila je Sanja Ravlić, koja je nadodala i da Hrvatskoj audiovizualnoj industriji treba strategija o rodnoj ravnopravnosti. Složio se s time i Chris Marcich dodavši da HAVC planira neke konkretne korake po tom pitanju. Istaknuo je kako je već određeni broj žena uključen u odlučivanje na funkcijama umjetničkih savjetnica te da namjerava angažirati i treću osobu koja bi bila umjetnička savjetnica za dugometražni igrani film i da se nada da bi to bila još jedna žena.

Carmen Mudarra , Elizabeta Gojan, Nevenka Sudar, Vanja Gavran, Viktorija Car, Pamela Morniere

Carmen Mudarra , Elizabeta Gojan, Nevenka Sudar, Vanja Gavran, Viktorija Car, Pamela Morniere

Izvor: Promo fotografije / Autor: Sindikat novinara Hrvatske

Drugi panel bio je fokusiran na temu rodne ravnopravnosti u medijima, koji je moderirala Pamela Morniere iz Europske federacije novinara. Sudjelovale su Carmen Mudarra iz sindikata FSC CCOO Španjolske, Viktorija Car s Fakulteta političkih znanosti, Elizabeta Gojan u ime Sindikata hrvatskih novinara, Nevenka Sudar medijska savjetnica provobraniteljice za ravnopravnost spolova i Vanja Gavran iz Agencije za elektroničke medije koji je tom prilikom promovirao i aktivnosti AEM-a poput analiza medijskog tretmana rodnog nasilja, preporuka za bolje praćenje ženskog sporta te kampanje kojom se promovira ženski sport. Dodao je kako je AEM ispravio nejednakosti u plaćama koje su postojale kod njih između ženskih i muških zaposlenika.

Viktorija Car napomenula je da mediji perpetuiraju uvjek iste obrasce o manjiskim skupinama pa tako i ženama, a rezultati istraživanja koje rade njeni studenti sugeriraju da nema značajnijieg pomaka. 'Nositelji vijesti su u samo 8 posto slučajeva žene, u najavama vijesti muškarci su puno vidljiviji od žena, a kad i jesu izvori u vijestima, među ženama uopće nema stručnjakinja, što je poražavajuće', naglasila je Car dodavši da su pak te iste vijesti u 43 posto slučaja napisale same žene jer je novinarstvo kao struka feminizirano. 'Omjer studenata na studijima novinarstava u Hrvatskoj je 70:30 u korist žena', dodala je i naglasila važnost rodno ravnopravnog jezika o kojem bi se trebalo svakodnevno razgovarati u redakcijama i osvijestiti taj problem.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!