BROJKE POKAZUJU

Hrvatska je i dalje duboko neravnopravno društvo, najgore stoje žene i manjine

  • Autor: Ivana Ivandić
  • Zadnja izmjena 22.03.2019 21:19
  • Objavljeno 22.03.2019 u 21:19
Višnja Ljubičić, Elisabetta Capannelli, Tara Sharafudeen i Paul Andres Corral Rodas

Višnja Ljubičić, Elisabetta Capannelli, Tara Sharafudeen i Paul Andres Corral Rodas

Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

U Hrvatskoj još uvijek postoji velik jaz između spolova kada je u pitanju zaposlenje. U usporedbi sa 71 posto zaposlenih aktivnih muškaraca, samo 61 posto aktivnih žena ima plaćen posao, a stopa nezaposlenosti žena viša je za 16 posto, prema podacima Analize rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj, koju je provela Svjetska banka pod pokroviteljstvom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova

U analizi se razmatra ravnopravnost žena i muškaraca u Hrvatskoj u pogledu društvenih stečevina, ekonomskih mogućnosti te zastupljenosti i djelovanja. Utvrđeno je kako su ravnopravnost na tržištu rada, žensko poduzetništvo i uloga žena u politici i poslovnom svijetu, nejednakost između ruralnih i urbanih sredina, raspodjela poslova pružanja skrbi između muškaraca i žena, položaj žena romske pripadnosti te uključenost lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba (LGTB) područja koja treba znatno poboljšati.

Iako se žene uspješno školuju te stope uključivanja u visoko obrazovanje iznose 79 posto za djevojke u odnosu na 57 posto za mladiće te 49 posto više žena nego muškaraca završi visoko obrazovanje, one i dalje nemaju jednak pristup tržištu rada.

Kao razloge takvog nesrazmjera, odnosno prepreke, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić navodi dob i majčinstvo.

'Žene su premlade da dobiju određenu poziciju ili prestare da ju zadrže. Stoga kasnije dolaze na tržište rada i ranije odlaze', objašnjava te dodaje kako postoji i jaz u plaćama i mirovinama između muškaraca i žena, kao i manja zastupljenost žena na mjestima odlučivanja kao što su politika i gospodarstvo.

Također, žene čine 57,4 posto skupina koje nemaju pristup tržištu rada, a prosječna mjesečna plaća za žene iznosi oko 88,7 posto plaće za muškarce. To dovodi i do manjih mirovina, zbog čega su žene nakon napuštanja tržišta rada suočene sa siromaštvom, društvenom isključenošću te financijskom ovisnošću o suprugu ili partneru. Siromaštvo žena među starijim osobama 35 posto je više nego među muškarcima.

  • +2

Predstavljanje izvješća Analiza rodne ravnopravnosti Svjetske banke

Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Kada je u pitanju politika, problem je uočen ne samo na nacionalnoj razini, na kojoj su žene nedovoljno zastupljene, nego i na lokalnoj i regionalnoj. U Hrvatskom saboru žene su 2017. godine zauzimale 18 posto zastupničkih mjesta, a prosjek članica EU-a iznosi 29,3 posto. U odnosu na 2010. godinu, kada je zastupljenost žena u Saboru bila gotovo jednaka prosjeku EU-a, Hrvatska znatno zaostaje za državama koje su postigle rodnu ravnotežu.

'Ženama treba duže, ali imaju veće sklonosti poduzetništvu nego muškarci jer sve više žena vidi poduzetništvo kao karijernu opciju', ističe osnivačica i CEO inkubatora ženskog poduzetništva Women in Adria Ivana Matić te dodaje kako je teško govoriti o potporama za žene kada ne postoje potpore za poduzetništvo općenito.

Hrvatska ima jednu od najnižih stopa poduzetništva u EU te su samo tri posto žena u dobi od 25 do 29 poduzetnice. Te stope su nešto više, 8,5 posto, za starije žene, u dobi od 60 do 64 godine, koje su sklonije poduzetništvu. Nadalje, tek su u oko 12 posto poduzeća žene na najvišim položajima, a samo trećina poduzeća u Hrvatskoj je u vlasništvu žena.

Hrvatska ima najnižu stopu zaposlenosti muškaraca i četvrtu najnižu stopu zaposlenosti žena u 28 članica EU-a. Stopa zaposlenosti žena u Hrvatskoj na nepuno radno vrijeme iznosi 5,8 posto, dok je prosjek EU-a 30,9 posto.

Direktorica Svjetske banke za Hrvatsku Elisabetta Capannelli

Direktorica Svjetske banke za Hrvatsku Elisabetta Capannelli

Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

'Romkinje su najdiskriminiranija skupina u Hrvatskoj'

Neravnopravnost spolova očituje se i kroz etničku dimenziju, a najbolji primjer je romsko stanovništvo, najisključenija manjinska skupina.

'Romkinje su najdiskriminiranija skupina u Hrvatskoj. Radi se o višestrukoj diskriminaciji koja kod djevojčica počinje rano i s godinama se povećava', naglašava koordinatorica Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) i voditeljica programa Socijalna pravda i jednake mogućnosti Ana Marija Tkalčec.

Ispod nacionalnog praga izloženosti riziku od siromaštva živi 93 posto Roma u usporedbi s ukupnom stopom od 19 posto. Stope završenog srednjoškolskog ili višeg stupnja obrazovanja iznose šest posto za Romkinje, a 24 posto za Rome, dok je stopa nezaposlenosti Roma u dobi od 16 godina i više 74 posto za muškarce, a 51 posto za žene.

LGBTI osobe su također suočene s visokim razinama diskriminacije te nasilja i uznemiravanja, što znatno premašuje prosjek EU-a. Svaki četvrti LGBT ispitanik u prethodnoj godini osjećao se diskriminiranim na poslu, a 60 posto ispitanika 2012. godine izjavilo je da su bili žrtve nasilja i uznemiravanja.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić

Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Problem je i lokacija, pa su žene u ruralnim sredinama u najgorem položaju. Niskokvalificirane žene u ruralnim sredinama u dobi od 30 do 54 godine nailaze na najveći broj prepreka u pristupu tržištu rada.

Predsjednica udruge za kreativni razvoj Slap i voditeljica Regionalnog foruma socijalnog poduzetništva Sonja Vuković navodi kako je potreban sustavan program zapošljavanja u ruralnim područjima. 'U Slavoniji je uništeno 70 posto gospodarstva, pa ljudi odlaze u druge zemlje, a uz to je prevelik utjecaj politike', zaključuje.

Konzervativni stavovi

Prema istraživanju Eurobarometra iz 2017., utvrđeno je kako još uvijek postoje tradicionalne rodne norme. Naime, 60 posto ispitanika smatra da je najvažnija uloga žene brinuti se za obitelj, dok ih 55 posto smatra da je najvažnija uloga muškarca privređivati.

'Još uvijek postoje podijeljeni stavovi, koji su u opadanju, o tome kako je ženi mjesto u kući, ali je dobro da radi. Također, mladi muškarci su konzervativniji od svojih roditelja', navodi viši predavač na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru Mirko Petrić te dodaje kako treba krenuti od obrazovanja, odnosno treba biti puno više sadržaja o rodnoj ravnopravnosti u školama te su potrebne i medijske kampanje.

Višnja Ljubičić i Elisabetta Capannelli

Višnja Ljubičić i Elisabetta Capannelli

Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Koordinatorica Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) i voditeljica programa Socijalna pravda i jednake mogućnosti Ana Marija Tkalčec ističe kako su ovi rezultati godinama isti te vrlo malo variraju. 'Imamo dobre zakone, ali i dalje se ne pomičemo. Zašto nam je rodna ravnopravnost još uvijek nebitna?'

'Ravnopravnost je važna za rast gospodarstva i državu kako bi ostvarila svoj pun potencijal. Ne radi se samo o problemu koji utječe na pojedinca, već na obitelj, zajednicu, državu i ekonomiju. Zato je važna investicija u djevojke i žene kako bi se poboljšalo gospodarstvo Hrvatske', zaključuje direktorica Svjetske banke za Hrvatsku Elisabetta Capannelli.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!