Centar za suočavanje s prošlošću i Udruga Goli otok 'Ante Zemljar' pozvale su Vladu RH da riješi problem proglašenja Golog otoka spomen-područjem, mjestom sjećanja na sve kažnjenike nekadašnjeg logora. Iz Ministarstva kulture smatraju da je 'neupitno odavanje pijeteta svim žrtvama i stradalima na Golom otoku, no obuhvaćanjem cijelog otoka institutom spomen-područja ne može se osigurati samoodrživost i adekvatno kontinuirano očuvanje sjećanja na žrtve'
Dugogodišnja inicijativa Udruge Goli otok 'Ante Zemljar' za institucionalnim pozicioniranjem budućeg memorijalnog centra na Golom otoku još jednom je aktualizirana u svjetlu 'Projekta 100' Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, kojim se krenulo u prikupljanje prijedloga o tome kako staviti u funkciju stotinu nekretnina u državnom vlasništvu.
'Od Vlade očekujemo da ovu temu hitno uvrsti na dnevni red Sabora jer nema nikakvog razloga za odgađanje. Vlada može zaustaviti propadanje spomen-područja. Neprihvatljivo je da se nastavlja nepravda prema zatočenicima i da nove generacije nemaju priliku na licu mjesta učiti što se tamo dogodilo', rekla je voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič, koja smatra da je neshvatljivo zašto Ministarstvo kulture ne ulazi u natječaje na europskoj razini za realizaciju projekta, jer je riječ i o zatočenicima iz Italije, ali i iz drugih postjugoslavenskih zemalja.
'To je dug koji imamo prema građanima, ali su za njega zainteresirani i drugi, pogotovo kada znamo da u europskim fondovima postoje posebne linije na koje se može aplicirati kako bi se projekt mogao realizirati', istaknula je Teršelič.
Na upit Ministarstvu kulture jesu li mogli i morali učiniti više, stigao je odgovor:
'Da bio neko područje, lokacija bila proglašena spomen-područjem, potrebno je izraditi poseban Zakon (kao npr. Zakon o spomen-području Jasenovac), dakle mora biti usvojen od Vlade RH i Sabora RH. Određivanje nekog područja spomen-područjem povlači za sobom i preuzimanje odgovornosti ne samo za njegovo jednokratno uređenje, nego i kontinuirano održavanje. Neupitno je odavanje pijeteta svim žrtvama i stradalima na Golom otoku, no obuhvaćanjem cijelog otoka institutom spomen-područja ne može se osigurati samoodrživost i adekvatno kontinuirano očuvanje sjećanja na žrtve.
Spomen na stradale svakako mora biti i dijelom rješenja koje se traži putem natječaja koje provodi DUUDI, a vezano uz raspolaganje državnom imovinom. S obzirom na iskaze interesa i ponuda, pokušat će se naći rješenje koje omogućava dostojan i trajan spomen na žrtve.
Ravnatelj Pejnović najavio je međuresornu raspravu o svim pristiglim prijedlozima, jer odluka nije u nadležnosti jednog ministarstva.
Ministarstvo kulture ne raspolaže sredstvima za formiranje i održavanje mogućeg spomen-područja Goli otok, a o kojem, kao i u drugim dijelovima Hrvatske, lokalna zajednica treba odlučiti i preuzeti brigu o njemu. Također, Ministarstvo kulture ne može biti nositelj projekta ni za koji od europskih fondova, nego to mogu biti lokalne zajednice, udruge i institucije.
Ministarstvo kulture od 2012. formiralo je proračunsku liniju iz koje se izdvajaju sredstva za izradu dokumentacije projekata i za potrebe učešća u financiranju iz europskih fondova. Upoznati smo s inicijativama niza udruga vezanih uz Goli otok, ali do sada nismo zaprimili konkretan razrađen projekt koji bi prezentirao sjećanja na žrtve', napisali su za tportal.hr.
Od dolaska prve skupine kažnjenika na Goli otok prošlo je 65 godina. U razdoblju od 1949. do 1956., osuđeno je više od 16.000 ljudi na preodgoj i društveno koristan rad u trajanju od šest mjeseci do dvije godine te manji broj ljudi i na višegodišnje zatvorske kazne po osnovi IB-a (Informbiro).
Prema podacima udruge 'Ante Zemljar', više od 13.000 ljudi u ropskim je uvjetima tu kaznu odslužilo na Golom otoku, a ostali u drugim zatvorima i kaznionicama diljem Jugoslavije. Smatra se da 400 ljudi to nije preživjelo.
