Prijedlog bi proširio postojeća ograničenja uvedena ukrajinskim zakonima, a njegovi zagovornici tvrde da je riječ o nastavku kulturnog udaljavanja od Rusije u trenutku u kojem je Odesa gotovo svakodnevno izložena ruskim napadima dronovima i projektilima.

Ako prijedlog bude prihvaćen, glazbeni i književni sadržaji na ruskom jeziku više se ne bi smjeli javno izvoditi ili prikazivati na ulicama, u parkovima, javnim institucijama te kulturnim i zabavnim prostorima kojima upravlja država ili lokalna vlast. Privatnim prostorima, među kojima su trgovine i kafići, preporučilo bi se da slijede ista pravila, ali za njihovo nepoštivanje ne bi bile predviđene sankcije.

Mjera bi zahvatila čak i stare pjesme povezane s Odesom, a koje su desetljećima poznate diljem bivšeg Sovjetskog Saveza. Knjige na ruskom jeziku također bi bile uklonjene iz javno dostupnih izložbenih prostora gradskih knjižnica, piše BBC.

'Ruski jezik je oružje Rusije'

Pitanje jezika posebno je osjetljivo upravo u Odesi. Ruski je materinski jezik milijuna Ukrajinaca, uključujući dio vojnika koji se bore protiv ruske invazije, dok je ukrajinski jedini službeni jezik države. Dio Ukrajinaca ruski je nakon početka invazije prestao doživljavati samo kao sredstvo komunikacije te ga smatra jednim od instrumenata političkog i kulturnog utjecaja Moskve.

'Ruski jezik je oružje Rusije i moramo pokušati nešto učiniti po tom pitanju', rekao je odvjetnik iz Odese Artem Kartašov, koji je savjetovao lokalne vlasti u programu takozvane dekolonizacije grada i odmicanja od njegova ruskog povijesnog nasljeđa. Prema njegovim riječima, ruska glazba i drugi kulturni sadržaji mogu se koristiti za slabljenje ukrajinskog identiteta, osobito među mladima koji odrastaju u sredini u kojoj je ruski jezik jako prisutan.

No prijedlog ima i protivnike. Boris Barski, komičar i jedan od poznatijih zabavljača u Odesi, smatra da poistovjećivanje ruskog jezika s režimom Vladimira Putina ide predaleko. 'Ruski nije samo Putinov jezik. To je i jezik Dostojevskog i Bulgakova', rekao je. 'Kome koristi sukobljavanje ljudi koji jednako snažno vole Ukrajinu, samo je vole na drugom jeziku? Jedino Putinu', dodao je.

Ruski govori i Zelenski

Jezično pitanje godinama ima važnu političku ulogu u Ukrajini. Ruski predsjednik Vladimir Putin je navodnu represiju nad stanovnicima koji govore ruski koristio kao jedan od izgovora za agresiju na Ukrajinu. Ruski i ukrajinski srodni su, ali različiti jezici, a mnogi Ukrajinci govore i njihovom mješavinom poznatom kao suržik.

Ruski je materinski jezik i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Tijekom svoje prve predsjedničke kampanje često ga je koristio u javnosti, no posljednjih godina javno gotovo isključivo govori ukrajinski. Ukrajina je još 2019. godine zakonom učvrstila položaj ukrajinskog jezika u obrazovanju, javnim službama, uslužnim djelatnostima i drugim profesionalnim područjima.

Konobari, prodavači, liječnici i drugi zaposlenici koji rade sa strankama tako se građanima najprije moraju obratiti na ukrajinskom, ali mogu prijeći na ruski ako to druga osoba želi. Mask, privatno kazalište Barskog, već je kažnjavano zbog kršenja tih pravila, među ostalim zbog korištenja ruskog jezika u promotivnim materijalima. Budući da je riječ o privatnom kazalištu, predstave je ipak mogao nastaviti izvoditi na ruskom.

Pritisak i na privatne lokale

Nova pravila ne bi izravno zabranila korištenje ruskog u privatnim trgovinama, kafićima i drugim prostorima, ali bi ih gradske vlasti pozvale da ih dobrovoljno primjenjuju.

Predstavnica povjerenice za zaštitu državnog jezika u Odeskoj oblasti Ana Neruš smatra da bi i takva preporuka mogla imati snažan učinak.

'Gotovo svi poslovni subjekti na neki način ovise o lokalnoj vlasti. Iznajmljuju prostor, trebaju dozvole za oglašavanje i slično. Zato je mnogima važno pridržavati se odluke Gradskog vijeća čak i ako za njezino kršenje nema kazne', rekla je za BBC.

Privatni razgovor na ruskom ostao bi dopušten. Neruš navodi primjer proslave rođendana u zasebnoj prostoriji restorana: ljudi bi ondje mogli razgovarati na ruskom ako se to ne čuje u javnom prostoru. Smatra, međutim, da javno korištenje ruskog može imati sasvim drugo značenje za ljude koji su neposredno iskusili rat. 'Na ulici ruski jezik nekima može biti pravi okidač, primjerice bivšim ratnim zarobljenicima ili ljudima koji su došli s okupiranih područja', rekla je.

Na razini cijele Ukrajine već je zabranjeno javno izvođenje pjesama ruskih državljana, uz iznimke za pojedine umjetnike koji su javno osudili rat. Pjesme na ruskom koje izvode ili su skladali Ukrajinci zasad su dopuštene, no prijedlog u Odesi zabranio bi i njihovo javno izvođenje.

Uklanjanje ruskog nasljeđa iz grada

Jezična rasprava dio je šire promjene kroz koju Odesa prolazi nakon ruske invazije. Brojni stanovnici koji su prije svakodnevno govorili ruski prešli su na ukrajinski, a gradske vlasti i aktivisti posljednjih godina pokušavaju istaknuti dijelove povijesti Odese koji prethode ili nisu povezani s Ruskim Carstvom.

Kip ruske carice Katarine Velike uklonjen je iz središta grada nakon odluke Gradskog vijeća 2022., a niz ulica dobio je nova imena posvećena ukrajinskim književnicima i aktivistima. Fotografkinja Natalia Mihailenko, koja vodi ture po Odesi posvećene neruskim dijelovima njezine povijesti, podržava takvu politiku. 'Moramo shvatiti da smo bili kolonija. Ti su zakoni vrlo važni. Razumijem da ponekad možda nisu demokratski, ali bez njih u budućnosti neće biti normalne Ukrajine', rekla je.

Drugi upozoravaju da se borba protiv ruskog utjecaja ne smije pretvoriti u ograničavanje slobode izražavanja. Antropologinja Anastasia Piliavski iz organizacije Ukrainian Cosmopolis smatra da se dijelu građana koji govore ruski šalje poruka da su građani drugog reda i da se od njih traži odricanje od vlastitog kulturnog nasljeđa.

'Velika većina ljudi u Ukrajini razumije i ruski i ukrajinski. Zato ovdje zapravo nije pitanje jezika nego slobode', rekla je, dodajući: 'Ukrajina se bori za slobodu. Poanta ovog rata je da ne budemo pod autoritarnom vlašću. To je ono što nudi Rusija. Kada se pojave kazne ili prijetnje otkazima zbog kršenja jezičnih pravila, ljudi se počnu pitati za što se onda borimo.'

Koliku potporu prijedlog ima, zasad nije jasno

Nije poznato ima li prijedlog dovoljno glasova za prolazak u Gradskom vijeću. Protivi mu se utjecajna skupina vijećnika povezana s bivšim gradonačelnikom Henadijem Truhanovom. Koliko je pitanje složeno, pokazuje i primjer poznatog profesora fizike iz Odese Pavla Viktora, čije su online lekcije pratili milijuni ljudi.

Aktivisti za ukrajinski jezik kritizirali su ga zato što ih je prvotno snimao na ruskom, svom materinskom jeziku, iako ih je poslije preveo na ukrajinski. Kritike je izazvao i kada je rekao da bi tijekom raketnih napada prestrašenoj djeci govorio ruski ako im je to jezik na kojem se osjećaju sigurnije.

Viktor smatra da se prijelaz na ukrajinski ne bi trebao provoditi prisilom. 'Ukrajinizacija mora biti pristojna i blaga. Djecu ne treba uvjeravati da prijeđu s ruskog na ukrajinski, već treba stvoriti okruženje u kojem će ona sama to željeti. To je najbolji način', poručio je.