Snijeg svetog Petra, Leo Perutz

Objavljena u rujnu u izdanju Naklade Ljevak i u prijevodu Andyja Jelčića, knjiga 'Snijeg svetog Petra' izvorno je izašla 1933. i zorno opisala ozračje Trećeg Reicha. U pitanju je treći od ukupno 11 romana Lea Perutza, kojeg su hvalili brojni književni kolege: Italo Calvino, Graham Greene, Jorge Luis Borges, Hermann Broch, Ian Fleming i Daniel Kehlmann. Opus mu je, međutim, tek 1980-ih doživio revalorizaciju i smještanje među klasike ne samo svoje, austrijske, nego i svjetske književnosti. 'Snijeg svetog Petra' govori o fanatiku opsjednutom misijom da 'popravi svijet' tako da mu kemijskim putem vrati mističnu pobožnost, a na Interliberu se prodaje po cijeni od 102 kune.

Večer u raju, Lucia Berlin

Prije dvije godine na hrvatskom je izašla prva zbirka kratkih priča američke spisateljice Lucije Berlin, koju je i tportalova književna kritičarka Katarina Luketić opravdano usporedila s najboljima - Alice Munro, Raymondom Carverom, Flannery O'Connor - navodeći da se radi o 'moćnim, autentičnim i životnim pričama koje imamo sreću čitati'. Sada isti izdavač, OceanMore, nudi njenu novu zbirku 'Večer u raju', a koja se na Interliberu može nabaviti po sniženoj cijeni od 111 kuna. Prijevod potpisuje Vjera Balen-Heidl.

Jezik ptica, Fariduddin Attar

Nastala u 12. stoljeću na području današnjeg sjeveroistočnog Irana, 'Jezik ptica' Fariduddina Attara mistična je poema i jedno od najznačajnijih djela perzijske i sufijske, ali i svjetske književnosti. Pisana u dvostihu, govori o trideset ptica koje predvodi kruničarka, najmudrija od njih, na putu do Simurga, njihovog idealnog kralja. Prijevod ove predivne alegorije potpisuju Sanda Hržić i Darko Rundek, a na štandu Planetopije za Interliber je sa 149 snižena na 130 kuna.

Smiješna ideja da te više neću vidjeti, Rosa Montero

U prijevodu Matije Janeša Disput je početkom listopada objavio četvrtu knjigu Rose Montero, za koju kažu da je možda i najsnažnije djelo ove španjolske književnice. Žanrovski ju je teško odrediti; može se uzeti kao esej, biografija ili pak kao roman, a govori o dva gubitka - onom poljsko-francuske nobelovke Marie Curie koja je 1906. ostala bez supruga Pierrea i onom same pripovjedačice koja je, u ovo naše doba, ostala bez životnog partnera Pabla. Sam naslov preuzet je iz kratkog dnevnika slavne znanstvenice u kojemu se Curie obraća nedavno preminulome suprugu, a Montero pripovijeda svoj kratki susret s tim štivom žalovanja. Na samom kraju je i prijevod originalnog dnevnika Marie Curie, koji se prvi put objavljuje na hrvatskome. Knjiga se na Interliberu može nabaviti za 108 kuna.

Doba čarobnjaka, Wolfram Eilenberger

Objavljena u rujnu, knjiga 'Doba čarobnjaka', s podnaslovom 'Veliko desetljeće filozofije 1919.-1929.', donosi priče o četvorici filozofa u spomenutom periodu, 'na razmeđi uživanja u životu i gospodarske krize, poraća i nadolazećeg nacionalsocijalizma', o Martinu Heideggeru, Walteru Benjaminu, Ludwigu Wittgensteinu i Ernstu Cassireru, pokazujući kako su postigli svjetsko značenje te koje su im sve bile dodirne točke. Prijevod u izdanju Frakture potpisuje Ines Meštrović, a cijena na Interliberu je 143 kune.

Ep o Gilgamešu, Kent i Kevin H. Dixon

Jedno od najstarijih i najznačajnijih djela svjetske književnosti, 'Ep o Gilgamešu', sada je, zahvaljujući Sandorfu, prvi put priređeno u obliku grafičkoga romana kako bi bilo bliže senzibilitetu suvremenoga čitatelja, posebno mlađega uzrasta. Zadatka su se prihvatili otac i sin Kent i Kevin H. Dixon te su, 'na tragu crtača poput Crumba, Uderza, Hergéa ili Groeninga', vjerno ispratili radnju ovoga sumersko-babilonskog epa ispisanoga izvorno na glinenim pločama: doživljaje kralja Gilgameša, Enkidua, Utnapištima, putovanje, borbu s čudovištima, žalovanje, traganje za besmrtnošću, proces psihološke i duhovne transformacije likova. Prijevod potpisuje Marko Gregorić, a knjiga se može nabaviti po cijeni od samo 100 kuna.

Irmina, Barbara Yelin

Uzbudljiv i osjećajan, višestruko nagrađivani grafički roman njemačke umjetnice ruskog porijekla Babare Yelin, 'Irmina', temeljen je na biografiji autoričine bake. Smješten u sredinu 1930-ih, prati Irminu, ambicioznu mladu Njemicu koja postupno kapitulira pred nacizmom, shvaćajući da joj je društveni napredak moguć jedino ako izda svoje ideale. Osim prikaza represivne atmosfere u Njemačkoj, roman podsjeća na to koliko je u zločinu lako sudjelovati jednostavnim izborom da se skrene pogled. Prijevod s njemačkoga potpisuje Tatjana Jambrišak, a kod V.B.Z.-a ju se može nabaviti po cijeni od 199 kuna.

Prijatelj, Sigrid Nunez

Sigrid Nunez rođena je 1951. u New Yorku, objavila je sedam romana, kao i memoare o prijateljstvu sa Susan Sontag, dobila niz važnih priznanja, stekla ugled u književnim krugovima, ali je unatoč svemu nekako uvijek uspijevala zadržati pomalo autsajderski položaj. Sve do 'Prijatelja', romana iz 2018., koji ju je lansirao među književne zvijezde i osigurao joj jednu od najvažnijih američkih nagrada, National Book Award. Priča je to o spisateljici koja nakon samoubojstva njenog učitelja i najboljeg prijatelja na brigu dobiva njegovog golemog ostarjelog psa, dogu koju nitko ne želi. Knjigu je prevela Maja Šoljan, a na Interliberu se na štandu Vuković&Runjić može nabaviti po sniženoj cijeni od 100 kuna.

Knjige Jakubove, Olga Tokarczuk

Poljska književnica Olga Tokarczuk dobila je Nobelovu nagradu za 2018., što je sasvim dovoljan razlog da se zaroni u njezine 'Knjige Jakubove' koje se prostiru na gotovo 1000 stranica i donose priču o Jakubu Franku, koji je poljske Židove između 1759. i 1790. predvodio u prelasku na katoličku vjeru. Ujedno je to istraga pojave ksenofobije i antisemitizma u istočnoj Europi, za koju se ocjenjuje da je 'nova dimenzija književnosti': istodobno uzbudljiv povijesni roman, intrigantna obiteljska saga i relevantna društvena kronika. Knjigu je prošle godine objavila Fraktura, preveo ju je Mladen Martić, a košta 199 kuna.

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća, Ivo Goldstein

U Hrvatskoj se svako malo povedu krajnje žučne rasprave o nekim od događaja iz recentne povijesti te o ličnostima koje su stvarale istu tu povijest. O njima se iznose sasvim oprečne ocjene i mišljenja, a upravo ta žestoka podjela društva potaknula je povjesničara Ivu Goldsteina da izdvoji i analizira neke od najintrigantnijih točaka oko kojih se sukobljavaju. Jesu li se, primjerice, 1918., kad je Hrvatska ušla u Jugoslaviju, Hrvati ponijeli kao 'guske u magli' i kada je zapravo počeo partizanski ustanak u Hrvatskoj – 22. lipnja ili 27. srpnja 1941.? Jesu li Bleiburg i križni put bili zaslužena kazna ili zločinački pokolj, je li Tito radio za Hrvate ili protiv njih, je li Herceg-Bosna zaštitila ili upropastila Hrvate u Bosni i Hercegovini...? Što su, ukratko, povijesne istine, a što lažni mitovi i podmetnute interpretacije? Knjigu je izdavač Profil sa 119 kuna za sajam snizio na 99.

Pored ovih naslova, svakako proučite tportalov veliki vodič kroz novitete na ovogodišnjem Interliberu.