U SPOMEN GALETI

Neumorni istraživač nepoznatih prostranstava

  • Autor: Nikica Gilić
  • Zadnja izmjena 08.01.2014 10:33
  • Objavljeno 08.01.2014 u 10:00
Ivan Ladislav Galeta 2

Ivan Ladislav Galeta 2

Izvor: tportal.hr / Autor: Lucija Bušić

U umjetnosti postoje velikani koji stvaraju nova pravila i proširuju stara, a postoje i drugačiji velikani, istraživači nepoznatog koji pravila zaobilaze, uvijek odlazeći barem dva koraka dalje nego što je itko otišao prije njih. Ivan Ladislav Galeta, prerano preminuli, filmaš, videoumjetnik i likovnjak, bio je neumorni istraživač nepoznatih prostranstava

Postoji umjetnost koja smiruje dušu i umjetnost koja dušu uznemiruje, rekao je Ivan Ladislav Galeta (1947. – 2014.) pri kraju HTV-ove emisije o svom radu iz 2009. godine. Obje su vrste umjetnosti, Galeta kaže, legitimne, no sasvim je jasno kakva je njegova umjetnost – ona dušu uznemiruje, potiče, izaziva i provocira, a smještena je u privlačnom prostoru između pseudoznanstvenog racionalizma i čiste mistike. Osim što se bavio prevođenjem (približivši nam filozofa Bélu Hamvasa, autora 'Filozofije vina'), Galeta je bio važan i zbog svojih organizacijskih i pedagoških uspjeha – istaknuo bih rad u Multimedijskom centru zagrebačkog Studentskog centra te na Akademiji likovnih umjetnosti u istom gradu.

Prvu je ustanovu neobično uspješno vodio od 1977. do 1990. godine, drugoj je temeljno pridonio uvođenjem novih medija u sljedećem desetljeću. Organizacijski i pedagoški rad se, nažalost, s vremenom zaboravlja, no Galeta će teško biti zaboravljen, jer je jedan od naših najvažnijih predstavnika eksperimentalnog filma i videoumjetnosti.

Stasao na prijelazu iz 1960-ih u 1970-e, uvijek inovativan a nikad pomodan (filmskom se vrpcom bavio još godinama nakon što je uspješno prigrlio video), Galeta je ipak imao dvije opsesije kojima se u pokretnim slikama stalno vraćao – vrijeme i ljudsku percepciju. Prvu opsesiju, vrijeme, htio je istražiti sa svih mogućih strana, drugu je pak htio dovesti do krajnjih granica održivosti, uzdrmati joj same temelje. Njegovi će filmski i videoradovi ostati zapamćeni kao vrhunci umjetnosti svoje epohe, no ovaj je umjetnik pritom bio i neumorni tumač svojih radova – u formi jedinstvenih spisa i blistavih predavanja, a ta bi tumačenja (i bez ostalih njegovih javnih izvedbi) bila dovoljna da Galetu proglasimo jednim od najvećih umjetnika performansa u nas.

Kada sam prvi put slušao jedno predavanje kojim je Galeta objašnjavao svoje filmove, priznajem, ništa mi nije bilo jasno. No potom sam shvatio da nije riječ o običnom predavanju: sve što Galeta radi treba analizirati, pa tako i njegova 'objašnjenja'. Galeta je bio pravi pjesnik tumačenja, koristeći jezik analize i pedagogije za nove umjetničke strukture neraskidive od vizualne građe (a analizirao je i svoje i tuđe radove). Podjednako vješto je svom viđenju svijeta prilagođavao kinodvorane i izložbene prostore, livade i vrtove te sve druge ambijente kojima se posvetio, pa nije čudno da je bio građanin svijeta, rado i često viđen u najvažnijim centrima umjetnosti. Osobno najviše volim njegov rad na filmskoj vrpci, ponajviše neobični 'Water Pulu 1869 • 1896' (ovo djelo iz 1988. sam je stavio na internet).

U tom djelu podjednako inspiriranom sportom, glazbom, filozofijom i slikarstvom lopta za vaterpolo postaje sunce oko kojeg vibrira plavetnilo bazena, neba i svijeta, no podjednako su uzbudljivi i njegovi video-televizijski eksperimenti, poput nenadmašnog crno-bijelog TV ping-ponga iz druge polovice 1970-ih.

Nekome će, dakako, najdraži biti njegovi noviji radovi, poput nezavršivog (work in progress) videorada 'End Art' (2000. – 2004.), koji definitivno uništava granice između sadržaja i forme (baš kao što u prah mrvi i ideju cjelovitosti filmskog djela), ili će Galetinim najvažnijim djelom smatrati kreativne tekstualno-vizualne dodire (usudio bih se reći – ljubavni odnos) s književnim stvaralaštvom Jamesa Joycea. A uz sve navedeno Galeta je bio i vrhunski autor zvučnih eksperimenata i fotografije, istraživač krajnjih granica i jednog i drugog medija. Ovaj je tekst stoga mogao početi i fotografijom, a došao bi do istog zaključka, jer je riječ o umjetniku filozofski komplicirane, ali čvrste koncepcije, čiji se multimedijski rad spaja u jedinstveno i bogato djelo.

Ovaj veliki hrabri istraživač nas je ostavio, pa ćemo njegove tajne otkrivati sami, bez njegove pomoći. Uzbudljivost pustolovine koja nam slijedi najvrednije je Galetino naslijeđe.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!