otvorena do 9. siječnja

MSU najavljuje izložbu 'Joseph Beuys: Tko ne želi misliti, leti van!'

  • Autor: V. Ba. / Hina
  • Zadnja izmjena 01.12.2021 13:30
  • Objavljeno 01.12.2021 u 13:30
MSU

MSU

Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic/PIXSELL

Izložba posvećena velikom umjetniku otvara se 9. prosinca, a kustosice su Radmila Iva Janković i Vesna Meštrić

Muzej suvremene umjetnosti u suradnji s Goethe-Institutom Kroatien 9. prosinca otvara izložbu 'Joseph Beuys: Tko ne želi misliti, leti van!', u okviru obilježavanja 100. godišnjice rođenja tog velikog kipara, slikara, teoretičara i političkog aktivista.

Naslov izložbe, kojoj su kustosice Radmila Iva Janković i Vesna Meštrić, odnosi se na riječi Beuysa koje je uputio sudionicima diskusije na svjetskoj izložbi suvremene umjetnosti documenta 6, 1977. godine u Kasselu, kako bi potaknuo sudionike na razmišljanje i odgovorno djelovanje.

Predstavit će se njegovi radovi iz zbirke MSU-a, fotografije Buby Durinija, švicarskog fotografa koji je snimao Beuysove performanse, te izbor radova Josepha Beuysa iz zbirke Beuysovog bliskog suradnika, njemačkog kolekcionara, Karl Heinza Rummenya.

'Stvaralaštvo Josepha Beuysa je na posredan ili neposredan način ostavilo snažan trag na hrvatske umjetnike koji su usvajali njegove metode, a ponekad i reinterpretirali njegove radove', podsjeća se u najavi.

Zato će jedna dionica izložbe prikazati izbor radova hrvatskih suvremenih umjetnika koji su nastali kao neposredni odgovor na Beuysovo učenje u smislu primjenjivanja njegovih metoda ili reinterpretacije njegova rada.

Joseph Beuys (1921-1986) je bio jedan od najradikalnijih umjetnika druge polovice 20. stoljeća, a njegove ideje i utjecaji i danas su snažno prisutni u umjetnosti.

Njegovo odrastanje bilo je obilježeno ratnim zbivanjima u kojima je sudjelovao kao radiooperater i pilot Luftwaffea. Na Krimu je njegov bombarder bio pogođen, a preživio je zahvaljujući Tatarima, nomadskom narodu koji ga spašava od smrzavanja premazavši ga mašću i zamotavši u deku od filca, što je materijal koji će postati ikonički simbol njegovog opusa.

Diplomirao je 1952. na Staatliche Kunstakademie u Düsseldorfu, gdje je 1961. imenovan na mjesto profesora sve dok 1972. dobio otkaz iz političkih razloga.

U središtu njegova umjetničkog djelovanja su čovjek i priroda, a svoj umjetnički izraz ostvario je u tradicionalnim tehnikama, osobito crtežu, ali i nekonvencionalnim materijalima životinjskog podrijetla.

Beuys je sudjelovao 1964., 1968., 1972., 1977., 1982. na Documenti u Kasselu, zatim 1976. i 1980. na Biennalu u Veneciji, a njegov međunarodni uspjeh ovjenčan je 1979. godine retrospektivnom izložbom u Guggeheim muzeju u New Yorku.

Sudjelovao je u osnivanju različitih političkih pokreta i organizacija kao što su stranka Zelenih u Njemačkoj, FIU (The Free International University for Creativity and Interdisciplinary Research) te organizacije za izravnu demokraciju.

Radovi su mu u mnogim muzejima širom svijeta među kojima je i Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, zahvaljujući izložbi 'Znakovi komunikacije' kojom je 1997. prvi put predstavljen u Galeriji Zvonimir.

Fransesco Conz, talijanski kolekcionar i izdavač, posredstvom kustosa Želimira Koščevića darovao je 1999. MSU-u šezdesetak radova autora umjetničkog pokreta Fluxus čiji je član bio i Joseph Beuys.

Projekt #Beuys100, kojim se obilježava 100. godišnjica rođenja Josepha Beuysa, organizira Goethe-Institut Kroatien u suradnji sa Subversive Festivalom, Dokukinom KIC, Restartom, udrugom Domino i Muzejom suvremene umjetnosti Zagreb.

Izložba u MSU bit će otvorena do 9. siječnja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!