NOBELOVAC BOB DYLAN

Moderni trubadur koji je napisao najvažnije pjesme 20. stoljeća

  • Autor: Gordan Duhaček
  • Zadnja izmjena 13.10.2016 19:19
  • Objavljeno 13.10.2016 u 16:00
Bob Dylan

Bob Dylan

Izvor: Reuters / Autor: KI PRICE

Po riječima tajnice Švedske akademije Sare Danils, Bob Dylan ove je godine nagrađen Nobelovom nagradom za književnost zbog toga što je ‘stvorio novi poetski izraz unutar velike američke pjesmarice koji se 54 godine iznova izmišlja’. Naročito je izdvojen njegov album ‘Blonde on Blonde’, opisan kao ‘nevjerojatan primjer njegove sposobnosti rimovanja’, a spominjalo se da Dylan svojim glazbeno-pjesničkim radom nastavlja tradiciju velikana antike kao što su Homer i Sapfo

Sedamdesetpetogodišnji Bob Dylan godinama se spominjao kao potencijalni kandidat za Nobelovu nagradu za književnost, no i njegovi poklonici i osporavatelji nisu baš doista vjerovali da bi mogao dobitni najvažniju svjetsku literarnu nagradu. Nema sumnje da će ova odluka Švedske akademije izazvati brojne rasprave, ali se ne može poreći da je Dylan svojim fascinantnim muzičkim i poetskim opusom titan popularne umjetnosti 20. stoljeća, umjetnik koji je zauvijek promijenio rock’n’roll te već dobio niz nagrada za svoj rad.

Bob Dylan rođen je kao Robert Allen Zimmerman u gradiću Dulluthu, u američkoj saveznoj državi Minnesoti 1941., a muzička karijera započela mu je kada se kao 20-godišnjak preselio u New York i počeo nastupati na folk sceni u Greenwich Villageu. Njegov je nesvakidašnji talent brzo prepoznat te je u samo nekoliko godina postao zvijezda koja je posve nadrasla donekle zatvorene krugove izvođača američkog folka. Mladi Dylan već je u drugoj polovici šezdesetih godina bio jedan od najfascinantnijih američkih muzičara koji je oduševljavao kompleksnim stihovima i pamtljivim pjesmama kojima se bavio međuljudskim odnosima, politikom i društvenim odnosima te naravno ljubavlju.

Pjesme kao što su ‘Knockin On Heaven’s Door’, ‘Like a Rolling Stone’, ‘Blowing In The Wind’, ‘The Times They Are A Changing’ postale su soundtrack velikih društvenih promjena šezdesetih godina, između ostaloga i antiratnog pokreta protiv američke intervencije u Vijetnamu te ih i danas znaju milijuni ljudi diljem svijeta. Njegove su pjesme inspirirali folk muzičari kao što su Woody Guthrie i legendarni blues majstor Robert Johnson, no Dylan je nadišao sve svoje uzore i postao nepatvoreni original, moderni trubadur koji je napisao najvažnije pjesme 20. stoljeća.

Teško je precijeniti Dylanov utjecaj i na muzičku scenu i na društvo, što se ogleda i kroz niz obrada njegovih pjesama te još više izvođača koji su desetljećima navodili kako im je bio najveći uzor i inspiracija. Režiser Todd Haynes snimio je i kompleksnu trosatnu dramu o svim licima i inkarnacijama Boba Dylana ‘I’m Not There’, u kojemu su slavnog kantautora glumili Heath Ledger, Kate Blanchett, Richard Gere i drugi.

Dylan se sam pojavio kao glumac u nekoliko igranih filmova, napisao je o genijalan soundtrack za revizionistički vestern Sama Peckinpaha ‘Pat Garret i Billy The Kid’, no u kontekstu sedme umjetnosti najvažniji je dokumentarni film ‘Don’t Look Back’ D. A. Pennebakera iz 1967., u kojemu je prikazana Dylanova turneja po Velikoj Britaniji dvije godine ranije. Riječ je o dokumentarcu koji je postavio neke od temelja svih kasnijih rock dokumentaraca pa ne čudi što ga je filmski časopis Sight & Sound 2014. uvrstio među deset najboljih dokumentaraca svih vremena.

Stihove Boba Dylana javno su citirali mnogi političari, aktivisti, intelektualci, umjetnici i obični ljudi, a njegovo muzičko-lirsko djelo ima vatrene obožavatelje u svim slojevima društva i na svim stranama svijeta. Među brojnim Dylanovim albumima neupitnim se remek-djelima smatraju već spomenuti 'Blonde On Blonde' iz 1966. i 'Blood On The Tracks' iz 1975., iako će njegovi obožavatelji sigurno navesti još nekoliko naslova kao obavezne za preslušavanje.

Od njegovih stotina pjesama svakako treba spomenuti protestnu 'Hurricane', u kojoj je u osam minuta furiozne političke poezije razotkrio rasističke motive koji su poznatog boksača Rubina Cartera nevinog doveli iza rešetaka pod lažnom optužbom za ubojstvo. Oscar je dobio za pjesmu 'Times Are Changing' 2001., koju je napisao za film 'Zlatni dečki' Curtisa Hansona.


U svojoj višedesetljetnoj karijeri Dylan je nagrađen i Grammyjem i Zlatnim globusom, dobio je posebnu Pulitzerovu nagradu, Predsjedničkom medaljom slobode, član je Rock and Roll Hall of Famea i dobio je niz drugih priznanja. O njemu su napisane brojne knjige i doktorske disertacije, niz biografija, a snimljeni su i razni dokumentarni filmovi.

Od kraja osamdesetih godina Dylan se nalazi na svojoj Never Ending Tour te redovito nastupa na koncertima diljem svijeta. Poznat kao ne baš raspoložen za davanje intervjua, zato je u protekla dva desetljeća objavio šest knjiga crteža i zapisa. Algoritam je 2006. objavio prvi dio njegovih 'Kronika', autobiografskih zapisa koji su izazvali oduševljenje i fanova i književne kritike.

Umjetnički opus i raznolik utjecaj Boba Dylana toliko su ogromni da ih se u jednom tekstu jednostavno ne može zadovoljavajuće sažeti, a to potvrđuje i činjenica da je od danas prvi kantautor koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost. Dylan je neizbrisivi dio povijesti čovječanstva, što je dodatno dokazala i iznenađujuća, ali inspirativna odluka Švedske akademije.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi