preminuo u 82. godini

Ministrica kulture uputila izraze sućuti u povodu smrti Nikole Koydla

  • Autor: I. B./hina
  • Zadnja izmjena 24.07.2020 21:51
  • Objavljeno 24.07.2020 u 21:51
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Prpic/PIXSELL

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek uputila je izraze sućuti obitelji slikara i grafičara Nikole Koydla, koji je umro u četvrtak u Zagrebu u 82. godini

'Nikole Koydla prisjećat ćemo se kao iznimnog slikara i grafičara i dugogodišnjeg profesora na Akademiji likovnih umjetnosti koji je stvarao likovna djela snažnog kolorita i apstraktnih kompozicija', istaknula je ministrica.

Kako je dodala, njegovim odlaskom hrvatska kultura ostaje bez 'velikana i autora izvornog i upečatljivog opusa koji je uživao izniman ugled na hrvatskoj likovnoj sceni i trajno obogatio suvremeno hrvatsko slikarsko stvaralaštvo'.

Nikola Koydl rodio se u Karlovcu 1939. godine, gimnaziju je završio u Splitu 1958., a na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirao je 1962. godine.

Bio je suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića, a potom asistent, docent, izvanredni i od 1996. redoviti profesor na ALU, nakon čega ondje postaje i professor emeritus. Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo dobio je 2008.

Kako stoji na stranicama Hrvatskog društva likovnih umjetnika, čiji je član od 1962. godine, Koydl je u početku bio zaokupljen fenomenom svjetlosti, stvarao u ulju i temperi djela izrazitih kolorističkih i gestualnih vrijednosti u duhu apstraktnoga ekspresionizma, a potom slika plohama intenzivne kromatske dinamike, te otkriva krajolik, koji postaje središnjom temom njegova opusa.

Potkraj 1960-ih raščlanjuje krajolik, te ga, približavajući se poetici minimalne umjetnosti, krajnjom redukcijom boja i oblika sažimlje ostvarujući ga ponovo u reljefu. Iskoračujući u prostor, oblikuje piktoplastike, isprva u drvu, potom u stakloplastici, napominje se.

Vraćajući se ulju, u 1970-ima nastavlja istraživati odnos forme i boje te razvija apstraktnu ikonografiju, statične velike plohe suprotstavlja geometriji krivulje te uvodi dijagonalu, kojom razbija horizont, a potkraj sedamdesetih motiv krajolika svodi na znak postižući najveći stupanj geometrijske apstrakcije.

U osamdesetima radi niz ciklusa u olovci i drugim grafičkim tehnikama, te pokušajima oblikovanja čistih osjećaja, unutarnjih duhovnih krajolika, a istodobno se vraća stakloplastici materijalizirajući "objekte" s crteža u stvarnost.

Devedesetih oblikuje djela snažna erotskoga naboja i biljnih oblika te ciklus crteža posvećuje kriptogramima. Na prijelazu stoljeća svoje objekte, kojima je materijalizirao doživljaj viđenoga ili osjetilnoga, pretvara u slikarski motiv; u ulju i akriliku slika perfekcionistički definirane apstraktne oblike blještava kolorita, očišćene od svih narativnih i asocijativnih slojeva.

Iz njegove se bogate karijere pamte i u olovci i kombiniranim tehnikama napravljeni portreti književnika i slikara te skulpture, od kojih je 'Školjka' (1981.) u bronci postavljena na Meštrovićevu trgu u Zagrebu.

Nagrađivani umjetnik s nizom samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu potpisuje i nekoliko grafičkih mapa, a bavio se i ilustriranjem knjiga.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!