BORIS DEŽULOVIĆ

'Mediteran nikad nije bio prostor suživota, nego susmrti'

  • Autor: Leo Nikolić
  • Zadnja izmjena 25.07.2012 12:26
  • Objavljeno 25.07.2012 u 11:17
Boris Dežulović

Boris Dežulović

Izvor: tportal.hr / Autor: Leo Nikolić

U sklopu 58. Splitskog ljeta, u utorak, 24. srpnja, održana je javna tribina pod nazivom Fantom Mediterana. Gosti druge u nizu javnih rasprava bili su Olja Savičević Ivančević, Boris Dežulović, Boris Postnikov, Ivica Jakšić Čokrić Puko i Aleksandar Antić, a moderator je bio Eugen Jakovčić

I ova tribina je kao i prethodna izazvala velik interes Splićana koji su ispunili Carrarinu poljanu, tipični mediteranski trg u Getu, koji je prethodnih godina bio mjesto održavanja brojnih dramskih predstava. No za razliku od teme o Vlajima, tema o Mediteranu se pokazala preopćenitom i moderator nije dovoljno jasno fokusirao predmet rasprave.

No sugovornici su bili nadasve zanimljivi i otvorena su neka pitanja. Boris Dežulović odmah je jasno naznačio da je Mediteran nepostojeći mit i zbir uopćenih klišeja. Prije svega se to odnosi na mit o Mediteranu kao prostoru tolerancije i suživota različitih nacija i kultura koji su se u posljednjih tri tisuće godina sučeljavali na tom protoru.

'Mediteran nikad nije bio prostor suživota, prije bih to nazvao prostorom susmrti. Uvijek je tu dolazilo do 'kleša', sudara vjera i civilizacija i manjine nisu dobro prolazile na Mediteranu, ali za manjine to važi i na drugim prostorima. Na Mediteranu najviše, jer su stalno dolazili u dodir; to nije moglo dogoditi u Estoniji, tko je ikad išao tamo', rekao je Dežulović.

Mediteran, čija se prevladavajuća slika obično zadržava na nekoliko prigodnih turističkih motiva tema je interesa i Olje Savičević Ivančević. Kaštelanka taj prostor doživljava kroz prizmu osobnog iskustva u Kaštelima i ona ga vidi kao prostor tvornica, postindustrijski ambijent nakon tranzicije koji ipak živi. 'Fantoma Mediterana bih ja tražila u predgrađima, na socijalnom rubu, na ruinama prethodnih vremena. Današnji gradovi, turistički centri zapravo su ispražnjeni od života i stvarnog sadržaja, kao što su ispražnjeni i od stanovnika', naglasila je Olja Savičević Ivančević te dodala da oni koji su drukčiji nisu prihvaćeni.

Leo Nikolić

Leo Nikolić

Izvor: tportal.hr / Autor: Leo Nikolić


Ivica Jakšić Čokrić Puko Mediteran doživljava kroz turizam koji, po njegovu mišljenju, destruira taj prostor. 'Definicija turizma izvedenica je od turske riječi tur, što na kraju znači da je turizam guzičarstvo. Na primjer, na Bolu gost dođe u 'all inclusive' hotel kao u konc-logor; dobije broj sobe, on je broj 245, ima pravo na pet obroka, pića koliko popije i uživa blagodati tog logora svih 15 dana. Taj gost ne vidi ni Bol ni Brač', rekao je Jakšić.

Za Borisa Postnikova prostor Mediterana prostor je 'arapskog proljeća', prostor koji uvijek generira novu energiju i taj prostor ne doživljava kao mit, već prije svega kao ekonomsku i političku činjenicu.

'Mediteran je konstantna čežnja, oproštaj i melankolija, prostor beskraja i mita, sunce vitar i more, emocije, traženje utopije preko mora koje nas povezuje i razdvaja', poetski je zaključio Aleksandar Antić

U raspravu su se uključili i Splićani u publici komentirajući i postavljajući pitanja. Najviše ih smeta medijska slika Mediterana, zapravo Dalmacije u lokalnom kontekstu. Dežulović je to objasnio dogradnjom mita o Mediteranu koji se plasira u komercijalne svrhe. To pitanje zapravo je i dotaklo glavni problem ove druge tribine, a to je preširok kontekst. Najmanje je bilo govora o tome u kojoj je mjeri Split još uvijek mediteranski grad i Hrvatska mediteranska država te o odnosu sjevera i juga u europskom kontekstu koji se direktno odražava i na odnose u našoj zemlji. Ipak, pohvala inicijativi i Senki Bulić za otvaranje novog privremenog prostora i okvira za otvoreni dijalog i raspravu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi