TRADICIONALNI NAKIT

Legendarni riječki morčići na udaru, u New Yorku ih više ne žele jer su 'rasistički'. Provjerili smo što na to kažu u Rijeci

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 31.07.2020 15:13
  • Objavljeno 31.07.2020 u 14:31
tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Goran Kovačić/Pixsell/PPMHP

Umjetnički festival u New Yorku, Zimski sajam (The Winter Show) od iduće godine neće izlagati nikakva djela koja imaju rasističke konotacije, a među njima se našao i morčić, jedan od najprepoznatljivijih simbola Rijeke, autohtoni nakit koji prikazuje poprsje tamnoputog muškarca s turbanom. Pitali smo u tamošnjem Povijesnom i pomorskom muzeju Hrvatskog primorja (PPMHP), koji u fundusu čuva brojne primjerke morčića, kako vide ovo novo tumačenje tradicionalnog simbola grada na Rječini

'Duboko žalimo što smo u prošlosti dozvolili uvredljive i rasistički intonirane predmete te se zavjetujemo na zaokret u politici', rekla je Helen Allen, direktorica njujorškog Zimskog sajma na kojemu se izlažu figure, lutke, slike i predmeti primijenjene umjetnosti, kako oni s američkog tla, tako i uvezeni. Sajam se ovom odlukom priključio globalnom proturasističkom pokretu koji se zahuktao nakon što je policajac u Minneapolisu 25. svibnja prilikom uhićenja ubio Afroamerikanca Georgea Floyda.

Zimski sajam, koji se svake godine održava u veljači i ožujku, zabranio je tako izlaganje tzv. 'blackamoor' objekata, odnosno svaki oblik 'više ili manje stiliziranog prikaza ljudi afričkog porijekla, a koji aludira na njihov potlačeni društveni položaj ili ih ismijava, prikazujući ih kao ljudske karikature'.

U tom novom svjetlu problematični su postali i morčići, jedan od najprepoznatljivijih riječkih simbola, autohotoni pučki nakit Rijeke, Kvarnera i hrvatskog primorja, s motivom glave ili poprsja tamnoputog čovjeka koji nosi bijeli turban. Izrađivani su prvenstveno kao naušnice, ali i privjesci, broševi, igle ili prsteni, u bezbroj inačica, a od 1991. službena su maskota Međunarodnog riječkog karnevala kada Riječani bojanjem svojih lica i nošenjem turbana oživljavaju ovaj popularni lik.

tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Kovacic/PIXSELL

'Morčići, mori, morci, (z)murčki, zlatni je nakit modeliran u formi negroidnog poprsja, ukrašen emajlom, koji se proširio iz Rijeke, središta izrade. Morčići se spominju u oporuci iz druge polovice 18. stoljeća, što upućuje na to da je takav oblik nakita bio već uvelike prihvaćen u obiteljskom inventaru. Premda podrijetlo motiva crnačke glave kao nakitne forme po nekim tumačenjima seže u 5. stoljeće pr. Kr., njihova se pojava u nas najčešće povezuje s Venecijom. Tako naziv vjerojatno i potječe od riječi Maurus, odnosno moro u venetskom dijalektu', objašnjava nam Ivana Šarić Žic, viša kustosica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka (PPMHP), u kojemu se danas čuva nekoliko stotina različitih formi morčića, veličine od centimetra do nekoliko milimetara, muških i ženskih, zlatnih i srebrnih.

Igla s morčićima iz fundusa PPMHP

Igla s morčićima iz fundusa PPMHP

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: PPMHP

'Osim jednostavnih naušnica, u drugoj polovici 19. stoljeća razvio se raskošniji muški i ženski nakit s mnogo različitih varijanti. Poticaj da se morčići upotrijebe kao motiv za složenije radove došao je od austrijske carice Marije Ane, supruge Ferdinanda II. Otada jednostavni motiv postaje nepresušan izvor za luksuzan nakit kompozitnog tipa, svjedočeći tako o visoku nivou riječke zlatarske vještine. Tada počinje zlatno doba nakita poznatog pod nazivom moretto fiumano, osobito zahvaljujući moretistu Agostinu Giganteu, čiji su primjerci nakita nagrađivani na brojnim međunarodnim izložbama', kaže Šarić Žic te dodaje kako je tradicionalna tehnika izrade morčića podrazumijevala tehniku lijevanja u sipinoj kosti koja je uključivala i kvalitetno izrađene kalupe različitih veličina i oblika, a čiji se velik broj također čuva u PPMHP-u.

'Dokaz riječkog kozmopolitizma'

Morčići su, kaže Šarić Žic, čest poklon u različitim prigodama životnog ciklusa, protokolarni dar, ali i dio obiteljskog nasljeđa koji se prenosio s generacije na generaciju, i to 'uvijek u pozitivnom kontekstu'.

'Motiv morčića, do aktualnog trenutka nikada nije promatran u kontekstu rasizma, čemu u prilog ide njegova široka prihvaćenost od svih društvenih slojeva, kako nekad tako i danas. Polazeći od takve argumentacije, riječki morčić je nakit izuzetne ljepote koji dokazuje kozmopolitizam ovog grada o kojemu se često govori te njegov značaj kao slobodne kraljevske luke od 1719. u kojoj su doticaju bile različite kulture i nacije', kaže Šarić Žic.

tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Kovacic/PIXSELL

Na novo gledanje na morčiće kao na rasističke predmete osvrnula se i ravnateljica PPMHP-a Nikolina Radić Štivić.

'Aktualni problem retroaktivnog odnosa prema prošlosti u vidu označavanja tradicijskih simbola ili povijesnih ličnosti rasističkim i uvredljivim proizlazi iz tumačenja prošle stvarnosti iz sadašnjeg trenutka, tj. sadašnjeg stupnja društvene svijesti. Bilo koji fenomen u povijesti treba se sagledavati u određenom povijesnom trenutku. Obilježja fenomena o kojima se danas raspravlja, iz današnje su perspektive za svaku osudu, i to zbog svekolikog napredovanja čovječanstva u kontekstu liberalne filozofije vrednovanja svih ljudi kao jednakih', kaže Radić Štivić dodajući kako je danas vrlo izazovno tvrditi da je povijest učiteljica života.

'Kao sva potencijalno poznata ljudska prošlost, povijest sama po sebi ne nudi edukativnu komponentu, već to čini rekonstrukcija (interpretacija) povijesnih činjenica koja uvijek nosi duh vremena kada je napisana. Iz toga, povjesničari mogu pružiti znanstveno utemeljenu bazu za suočavanje s mrljama iz prošlosti u cilju neponavljanja grešaka iz prošlosti. Priču oko morčića treba razložiti i tumačiti ga u povijesnom trenutku, uvažavajući obrazovnu komponentu povijesne znanosti (činjenice, narodna predaja, itd.) i odgojnu komponentu povijesne znanosti', poručuje Radić Štivić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!