FILMOVI U PRODUKCIJI

Koje ćemo domaće dokumentarce uskoro gledati

  • +5
  • +2

Autori dokumentaraca u 2015. financiranih od HAVC-a

Izvor: Promo fotografije / Autor: Noć hrvatskog filma i novih medija

Gubitak začetka hrvatskog profesionalnog filma, fenomen sjećanja i bilježenja povijesti ujetovan nacionalnošću, problemi vršnjačkog nasilja prema djeci druge nacionalnosti te ljubav jača od obiteljskog nasilja, neke su od tema dokumentaraca za koje su na zadnjem natječaju HAVC-a domaći autori dobili novac za realizaciju. Donosimo pregled domaćih dokumentaraca koji su u produkciji

Roniocima na dah, Karli i Goranu, produljenje daha znači održavanje na tronu najboljih na svijetu, a piscu Peri Kvesiću, kojemu se zbog bolesti dah progresivno skraćuje, mogućnost njegova produljenja značila bi život.

Karla i Goran svoju će priču o dahu ispričati u dugometražnom filmu 'Apnea: moj život bez zraka' u produkciji Restarta. Film prati vanjske i unutarnje faktore na njihovom putu za postizanjem osobnog vrhunca i istražuje ozbiljne fizičke zapreke koje je na tom putu potrebno savladati. No tu su i životne zapreke poput konfliktu između majčinstva i sportskih uspjeha, dječje traume i obaranja rekorda. U čemu pronalaze motivaciju za rad, u čemu traže identitet i što pobjeđuju u sebi, pokušat će odgovoriti redateljica Bojana Burnać, koja se i sam okušala u apnei.

Fotografija iz projekta Apnea Restart

Fotografija iz projekta Apnea Restart

Izvor: Promo fotografije / Autor: Bojana Burnać


'Dum spiro, spero' – latinska je izreka čiji bi približan prijevod bio: dok dišem - nadam se, a istoimeni kratkometražni dokumentarac u produkciji Factuma priča o tome. Pisac Pero Kvesić iskreno, bez trunke patetike ili samosažaljevanja, govori o svom odnosu s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti, potankostima življenja i suočavanju s neminovnošću i blizinom kraja, stvarima koje jest i koje bi želio napraviti, obitelji, kućnim ljubimcima, umjetnosti... Iščekujući mirno svoju smrt, Pero Kvesić iskričavo nam govori o životu.

U dokumentarnom filmu radnog naziva 'Pomutnje u nama', filmska ekipa prati sve korake, napretke i nedaće pri postavljanju nezavisnog kazališnog projekta 'Pomutnje' premijerno izvedenog u New Yorku. Film snimaju studenti završnih godina Akademije dramske umjetnosti, a protagonisti su njihovi kolege studenti kojima je kazališna predstava 'Pomutnje' također prvi profesionalni angažman. Mlada filmska ekipa, predvođena redateljicom Lanom Kosovac, zauzima svojevrsni voajerski pristup kako bi gledateljima pokazala sve ono iza, skriveno, čemu gledatelji predstave i filma inače nemaju pristup.

Voajerski pogled na predstavu 'Pomutnje' Eurokaz

Voajerski pogled na predstavu 'Pomutnje' Eurokaz

Izvor: Promo fotografije / Autor: Lana Kosovac


Produciran od Eurokaza, 'Pomutnje u nama' će pokazati sve ono što im redatelj predstave, producenti i glumci žele sakriti. Protagonisti su dvostruko izloženi, s jedne strane kroz same pripreme i probe za predstavu, a s druge strane, putem kamera koje će zabilježiti sva njihova preispitivanja, posrtanja kao i zahtjeve prema produkciji predstave. S obzirom da i filmska ekipa prolazi kroz mnoge zapreke i odbijanja, oni konačno okreću kameru prema sebi kako bi pokazali kako zapravo izgleda snimanje dokumentarnog filma. Mogu li jedna predstava i jedno snimanje filma njihovim protagonistima i autorima promijeniti živote? Ili barem malo na njih utjecati?

'Otok je svijet u malom. Tu postoje svi profili ljudi i sve situacije', riječi su vlasnice jednog pansiona na otoku Unije. Ono komično u tim životnim situacijama, u kojima dolaze do izražaja ljudske sitne slabosti i vrline, pokušat će pronaći redateljica Vlatka Vorkapić u kratkometražnom dokumentarcu 'Vodonosac'. Prateći putovanja vodonosca tijekom godine dana, tijekom četiri godišnja doba, ovaj film je ujedno i studija karaktera ne samo četveročlane posade, već i ljudi na otocima koji ovise o dolasku vodonosca. Domaći i gosti, iznajmljivači soba, vlasnici vikendica, turisti, starosjedioci, obrazovani i manje obrazovani, mladi, stari... Producent filma je Fade In.

U produkciji Fade Ina nastaje i dugometražni dokumentarni film 'Španovica / Novo selo revisited' redatelja Jadrana Bobana koji istražuje fenomen sjećanja i bilježenja povijesti. Turbulentna i dvoznačna povijest 'ukletog' sela s dva imena smještenog pored Pakraca ishodište je raznih interpretacija, međusobno potpuno različitih. Selo je čak dva puta bilo potpuno raseljeno i spaljeno. Suprotstavljene strane oba etniciteta (Srba i Hrvata) o tome šute. Ovo je područje rasadnik mržnje i sukoba i sjećanja su podložna interpretaciji ovisno o etničkoj pripadnosti. Postoje različite definicije kulture sjećanja. Kultura sjećanja nastaje kad se kao relevantna prihvaćaju različita sjećanja i interpretacije događaja iz prošlosti, naročito sjećanja Drugih, manjinskih, marginaliziranih i izbačenih iz službenog ili dominantnog, u ovom slučaju nacionalnog memorijskog diskursa. Upravo na taj fenomen ukazuje ovaj film.

Problematikom nacionalnih manjina bavi se i dugometražni film Nebojše Slijepčevića u produkciji Restarta. Prvotno nazvan 'Zapisi iz zatvorenog prostora', film je promijenio naslov u 'Srbenka', a donosi priču o vršnjačkom nasilju prema djeci druge nacionalnosti u Hrvatskoj. Film prati priče djece koja danas odrastajući u Hrvatskoj imaju neugodna iskustva zbog svoje nacionalnosti ili je skrivaju.

O temi obiteljskog nasilja, sveprisutne pojave u našem društvu, progovorit će kratkometražni film 'Zatvorenik' redatelja Željka Sarića u produkciji Projekt 6 Studija. Zbog obiteljskog nasilja, Branimir je osuđen na dvije godine zatvora, u kojem se razbolio te je premješten u bolnički odjel. Teške socijalne prilike i skrb za četvero djece prelamaju se preko leđa supruge Kate. Unatoč nasilju, ljubav između supružnika je obostrana pa Kata nastoji ishoditi pomilovanje za svog supruga. Pred obiteljskom kućom u Hrvatskom zagorju Kata je podigla malu kapelicu pred kojom moli za svog Branimira. Igrajući Bingo, sreća joj se osmjehnula te je osvojila zgoditak od 50.000 kuna.

Do 1950. godine u svijetu je izgubljeno više od 50 posto filmskih naslova koji nastavljaju živjeti samo apokrifno tj. usmenom predajom. Na desetine nestalih hrvatskih prvih igranih filmova, koje je uglavnom snimio prvi hrvatski profesionalni filmaš, snimatelj Josip Halla - u vremenu profesionalnog početka hrvatske Slike i Zvuka, dragocjeni su kao nepobitni dokazi stupnja civilizacije na kojem smo bili na početku prošlog stoljeća: 'Brcko u Zagrebu' (1917.), 'Matija Gubec' (1917.), 'Vragoljanka' (1918.), 'Dvije sirotice' (1918.), 'Mokra pustolovina' (1918.), 'Dama sa crnom krinkom' (1918.), 'Kovac raspela' (1919), 'Brišem i sudim' (1919.), 'Strast za pustolovinama' (1922.).

Jedina sačuvana minuta iz filma Josipa Halla 'Brišem i  sudim' Mladen Juran

Jedina sačuvana minuta iz filma Josipa Halla 'Brišem i sudim' Mladen Juran

Izvor: Promo fotografije / Autor: Josip Halla / Mladen Juran

Od tog velikog začetka pokretanja profesionalne hrvatske kinematografije, u vrtlogu stoljeća ostala je danas nepoznata ogromna crna rupa današnje kolektivne svijesti koja uvelike nedostaje našem identitetu i zbog koje smo zakinuti, čak i onda kada je ne želimo priznati. 'Josip Halla, začetak hrvatskog profesionalnog filma – rođenog da umre', cjelovečernji dokumentarno-igrani film redatelja Mladena Jurana, u produkciji Adriatic Art Media Filma, pokušaj je nemirenja s konstatacijom da je hrvatski profesionalni film rođen da bi umro, pa makar mnoge činjenice idu tome u prilog. Popularizacijom problema kulturne baštine možda se nešto i dogodi.

Hrvatski filmski savez producent je kratkometražnog filma 'Noćas' redatelja Zdravka Mustaća. Crno-bijeli film u 30-ak minuta trajanja predstavlja dokumentaristički prikaz noći u gradu Zagrebu, bez nazočnosti ljudi. Zadatak filma je kako dočarati opseg jedne kinestetičke analize noćnih obilježja grada bez ljudskog elementa, a da se usprkos tome čovjekova prisutnost osjeća na svakom koraku. Film je bez riječi. Film je bez glazbe. Koristi samo nađene šumove, one koji imaju izvor u kadru, a ostalim ubačenim off šumovima, pomalo stiliziranim i artificijelno označenim, oblikuje se puninu značenja koja nadvisuju sam viđeni vizualni prosede. Tom vrstom intervencije na protočno tkivo ozbiljno se usmjerava film u još narativniju logiku i film dobiva još čvršću priču o gradu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!