RUMUNJI U BOOKSI

Književna priča o velikim lomovima

  • Autor: Gordan Duhaček
  • Zadnja izmjena 04.10.2010 10:52
  • Objavljeno 04.10.2010 u 09:52
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

U Zagrebu je ovog vikenda održana Revija malih književnosti na kojoj je predstavljena suvremena rumunjska književnost

Suvremena rumunjska kinematografija već nekoliko godina osvaja glavne nagrade u Cannesu i zasluženo kupi kritičarske lovorike diljem svijeta. Rumunjski filmovi koji se bave strašnom svakodnevnicom totalitarnog komunizma, ali i ništa manje strašnom tranzicijom u demokraciju i kapitalizam očito su istovremeno uspjeli biti lokalni i univerzalni, pa su zato našli tako raznoliku i razgranatu publiku.

S malim je književnostima drukčije, pa tako i s rumunjskom, čije su mlade perjanice ovog vikenda gostovale u Zagrebu, na Reviji malih književnosti. Njih je predvodila ugledna književna kritičarka Carmen Muşat iz rumunjskog kulturnog časopisa Opservator Cultural.

Ona je posjetiteljima Revije u Booksi ponudila informativan pregled razvoja rumunjske književnosti te predstavila i kakvo je trenutačno stanje na tamošnjoj književnoj sceni. Kao i svaka odgovorna kritičarka, Muşat je naglasila da je sve to njezin subjektivan stav, što je razlog više da ga se uzme ozbiljno.

Kao i mnoge književnosti istočne Europe, i rumunjska je zapravo priča o velikim lomovima. Dolazak komunista na vlast nakon Drugog svjetskog rata značio je praktičnu zabranu prethodne književne tradicije i modernizma koji je u Rumunjskoj vladao tridesetih godina prošlog stoljeća te agresivno promoviranje socrealizma. Početkom šezdesetih godina, pojavila se prva književna generacija koja je željela pobjeći od socrealizma te se počela diskretno nadovezivati na zatirani modernizam.

Dvadesetak godina kasnije, dolazi nova generacija, tzv. postmodernisti, na koje veliki utjecaj vrši američka književnost, što nije pretjerano drukčije od onoga što je u isto vrijeme Raymond Carver značio za mnoge mlade pisce na prostoru bivše Jugoslavije.

Postmodernisti za svoje likove uzimaju ljude s margine i vrlo su polemični prema prethodnim generacijama književnika, a ne ustručavaju se i aludirati negativno o Caeusescuovom diktatorskom režimu. Također, mnogi od njih su se intenzivno bavili dekonstrukcijom književnog teksta, kao i demistifikacijom procesa pisanja, a ta generacija i danas je aktualna na književnoj sceni. Literarno osvježenje u mučnoj rumunjskoj tranziciji dogodilo se oko 2000. godine, kada na scenu stupaju mladi autori koji tematiziraju tu tranziciju, a kritika tu skupinu opisuje frazom 'nova objektivnost', što ne zvuči daleko udaljeno od kod nas proslavljene 'stvarnosne' proze.

Mladi autori podjednako pišu i poeziju, koja, baš kao i u Hrvatskoj, nema masovne tiraže. Usporedba brojki pokazuje da je situacija bolno slična, pa se tako zbirke pjesama u Rumunjskoj tiskaju u tiraži oko 500 primjeraka, što je i hrvatski standard. Kada je pak riječ o tržišnoj uspješnosti proze, pet tisuća prodanih primjeraka smatra se bestselerom, što opet opasno podsjeća na Hrvatsku. Jedina je ključna razlika pak u tome da u Rumunjskoj nema značajne rodne podijeljenosti u percipiranju književnosti, pa nikad nije bilo riječi o 'ženskom pismu' ili nečemu sličnom.

Od gostujućih autora svakako treba izdvojiti Florina Lazarescua, čiji je roman 'Naš posebni izaslanik' 2005. osvojio Veliku nagradu za istočnoeuropsku književnost. Jedan od ciljeva Revije malih književnosti jest i potaknuti hrvatske izdavače da objave prijevode gostujućih književnika, a Lazarescu je odličan kandidat za to. No i on je shvatio da se od književnosti ne može živjeti te je u međuvremenu i autor scenarija za kratki film 'Elektronka s kapom', kojim je osvojio međunarodne nagrade na festivalima u Montpellieru, Cottbusu, Bilbau i Sundanceu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi