Knjiga o Selvi, znamenitom venecijanskom arhitektu, koji se družio primjerice s kiparom Antoniom Canovom i pjesnikom Lordom Byronom, i knjiga je o Europi i Dalmaciji toga vremena. U palači obitelji Garagnin koja je bila i najveći naručitelj Selvinih projekata izdanje su predstavili Fani Celio Cega i Ivo Babić.

Selva se u venecijanskim salonima toga vremena družio s Gianlucom Garagninom, potomkom stare venecijansko-trogirske trgovačke obitelji. Garagnin je bio humanist i fiziokrat koji je pokušavao Dalmaciju priključiti tadašnjim europskim prosvjetiteljskim trendovima. Tada je počelo intenzivno druženje, prepiska i suradnja Selve i Garagnina.

Giannantonio Selva napravio je cijeli niz projekata za Garagnine i Trogir koji su samo djelomično realizirani. Prije svega, to se odnosi na projekt klasicističke obnove pročelja palače Garagnin. Drugi projekt bio je prvi botanički vrt i perivoj na Travarici s nekoliko pratećih klasicističkih objekata. Taj vrt i perivoj već je desetljećima zapušten i baš zahvaljujući Ani Šverko i gradskoj upravi nedavno je pokrenut projekt obnove tog klasicističkog botaničkog vrta.

Selva, predstavnik talijanskog klasicizma, ostavio je relevantan opus na hrvatskoj obali Jadrana prema narudžbama trogirske obitelji Garagnin. Ivo Babić naglasio je da Selvin opus u Dalmaciji nije bio dovoljno poznat, ni cjelovito obrađen.

Selva je bio prvi venecijanski arhitekt u razdoblju klasicizma koji je putovao Europom. Njegovi arhitektonski projekti u Trogiru nastali su na temelju korespondencije s naručiteljem, trogirskim plemićem Gianlucom Garagninom. 'Naručitelj zauzima bitnu ulogu u knjizi i autorica na veoma iscrpan i uvjerljiv način ukazuje na plodonosne rezultate u korespondenciji i susretima Selve s istaknutim dalmatinskim intelektualcem Gianlucom Garagninom, koji je i sam imao nagnuća prema arhitekturi', istaknula je Fani Celio Cega.

Ivo Babić rasvijetlio je to turbulentno vrijeme u povijesti Dalmacije i Europe. To je vrijeme kraja Venecije koju su u Dalmaciji nekritički obožavali, a seljaci su čak dužda zvali 'ćaća'. U nekoliko desetljeća izmijenili su se Venecija, Francuzi i Austrija. To je vrijeme klasicizma i neoklasicizma koji je po duhu bio bliži novoj buržoaziji. Taj klasični stil u raznim varijantama ostao je prisutan od antike do današnjih dana, pa su ga i totalitarizmi, primjerice fašizam, objeručke prigrlili, ili recimo Staljin koji je imao ponude avangardnih umjetnika, ali bi on na kraju odabrao korintske stupove', nadahnuto je nastavio Babić.

Osim palače Garagnin i perivoja, najvažniji Selvin projekt bila je vila i imanje u Divuljama kao ogledni primjer nove efikasne poljoprivrede u gladnoj Dalmaciji. 'Sudbina Selvinih projekata u Dalmaciji vrlo je tipična za ovaj prostor u kojem inače sve velike ideje zastanu na pola puta, nedovršene i nerealizirane', rekao je Ivo Babić te zaključio da je ova knjiga obavezno štivo za sve koje zanima klasicizam te političke i društvene refleksije tog u razdoblja u Europi i kod nas.