ČOVJEK KOJI JE PROMIJENIO ZAGREB

Je li Kršnjavi bio najuspješniji hrvatski ministar kulture?

  • Autor: N. K.
  • Zadnja izmjena 21.11.2012 13:02
  • Objavljeno 21.11.2012 u 11:17
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Kako bi se prigodno obilježila 85. godišnjica smrti Izidora Kršnjavog čak četiri institucije (Moderna galerija, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski institut za povijest, Institut za povijest umjetnosti) organiziraju dvije izložbe i znanstveni skup kroz koje će javnosti predstaviti važnost tog hrvatskog političara, povjesničara umjetnosti i slikara

Iso Kršnjavi (1845. – 1927.) bio je čovjek neiscrpne energije, erudita, pragmatičan i efikasan političar koji se svojim diplomatskim vještinama i znanjem uspio izboriti za mnoge dobre stvari u Hrvatskoj kulturi, a izložbe u njegovu spomen pokazat će da naša povezanost s Mađarima ne ide samo preko Radimira Čačića i Ive Sanadera. Naime, lik i djelo Ise Kršnjavog pokazuje pozitivan primjer osobnosti koja je u politički teškim i nepovoljnim okolnostima, zahvaljujući spretnosti, uspjela modernizirati jednu primitivnu i zaostalu sredinu, a od Zagreba napraviti moderan europski grad.

U svom prosvjetiteljskom djelovanju Kršnjavi je pokrenuo čitav niz kulturno-umjetničkih projekata i utemeljio mnoge institucije - potaknuo je osnivanje Društva umjetnosti, u suradnji s Hermannom Bolléom osnovao je Obrtnu školu i Obrtni muzej (danas Muzej za umjetnost i obrt), zahvaljujući biskupu Josipu Juraju Strossmayeru utemeljio je Odsjek za povijest umjetnosti na zagrebačkom Sveučilištu i bio njegov prvi profesor, postavio je Strossmayerovu zbirku umjetnina u palači Akademije znanosti i umjetnosti te bio prvi ravnatelj te galerije. Osim toga, Kršnjavi je živo sudjelovao u izgradnji Zagreba i Hrvatske, a zahvaljujući tome što je bio prvi predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu u vladi Khuena Hedervaryja (1883. – 1903.), vješto je koristio fondove i osnovao velik broj pedagoških institucija te obnovio, izgradio i opremio velik broj crkava među kojima se ističu marijansko svetište u Mariji Bistrici, grkokatolička katedrala u Križevcima, saborna crkva u Pakracu i Zagrebačka katedrala (sve prema nacrtima H. Bolléa).

Press materijal

Press materijal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Isto tako, modernizirao je škole, proveo niz reformi u nastavi poput uvođenja pjevanja i tjelovježbe kao obvezatnih predmeta te financirao tiskanje udžbenika. Gradio je umjetničke ateljee iz kojih će se razviti Viša škola za umjetnost i obrt, a iz nje Akademija likovnih umjetnosti. Potaknuo je dugo odgađanu ideju izgradnje Zemaljskog narodnog kazališta (danas zagrebački HNK), a prema njegovoj ideji podignut je tada najveći kompleks školskih zgrada, takozvani Školski forum u Zagrebu s klasičnom i realnom gimnazijom te trgovačkom školom (današnji Muzej Mimara, X. gimnazija i privatna umjetnička škola). Sudjelovao je i u izboru arhitekta Rudolfa Lubynskog za izgradnju Sveučilišne biblioteke na Marulićevom trgu te u koncepciji ikonografskog programa u dvoranama, a kao predsjednik Društva umjetnosti, 1905. godine, osnovao je Modernu galeriju.

Osim likovnih i arhitektonsko-urbanističkih aktivnosti Kršnjavi se bavio novinarstvom i publicistikom, a djelovao je i na književnom polju i to kao autor i prevoditelj. Svoja prosvjetna i umjetnička načela u potpunosti je realizirao u projektu za dekoraciju reprezentativnih prostorija u sjedištu svog odjela u palači u Opatičkoj 10. Na tom poslu angažirao je Celestina Medovića i Vlahu Bukovca te mlade talentirane umjetnike Roberta Frangeša Mihanovića, Rudolfa Valdeca, Belu Čikoša, Ivana Tišova, Otona Ivekovića i Ferdu Kovačevića, a likovni i dekorativni program zamislio je kao spoj idealizma i realizma kroz povezivanje klasične, humanističke i kršćanske kulture.

Da je Kršnjavi svojim organizacijskim sposobnostima, znanstvenim, umjetničkim, publicističkim i političkim djelovanjem obilježio jednu cijelu kulturnu epohu u Hrvatskoj nastoji pokazati izložba pod nazivom 'Iso Kršnjavi – veliki utemeljitelj / ministar europskog duha' u Hrvatskom povijesnom muzeju. Preko originalnih predmeta, dokumenata, djela likovnih umjetnosti i multimedije predstavit će se složenost političke situacije i položaj Hrvatske unutar Austro-Ugarske Monarhije, kada je manjak političkih i upravnih sloboda nadomještan velikim projektima u kulturi, prosvjeti i znanosti.

Kroz tri ključne točke: odnos Kršnjavog prema Mađarima, njegovo djelovanje kao utemeljitelja mnogih institucija i graditelja hrvatskog kulturnog prostora te njegov odnos prema hrvatskim umjetnicima izložba će prikazati svestranu osobu Isidora Kršnjavog – sredinu u kojoj je rođen, njegovo školovanje i oblikovanje u čovjeka širokih nazora, slikara i vještog političara u turbulentnom razdoblju kraja 19. stoljeća te drugo razdoblje njegova života u kojem više nije obnašao visoke dužnosti, ali se nastavio baviti znanstvenim, umjetničkim i književnim radom.

Izložba 'Iso Kršnjavi - veliki utemeljitelj / ministar europskog duha', otvara se u četvrtak, 22. studenoga u 19 sati, u Hrvatskom povijesnom muzeju i ostaje otvorena do 19. svibnja 2013. godine. Autori izložbe i kataloga su Marina Bregovac Pisk i Kristian Gotić, a likovni postav potpisuju arhitekti Željko i Lana Kovačić.

I dok će opsežna izložba u Hrvatskom povijesnom muzeju preko biografije Isidora Kršnjavoga dati svakodnevicu i kulturni i politički život s kraja 19. i početka 20. stoljeća, studijska izložba u zagrebačkoj Modernoj galeriji naslovljena 'Kršnjavi, Quiquerez, Mašić - prema impresiji', predstavit će oko 40 slikarska djela trojice umjetnika druge polovice 19. stoljeća koja nastaju u otklonu od akademskog realizma i na tragu impresionizma. Izbor kustosice Dajane Vlaisavljević iz fundusa Moderne galerije fokusirao se na pejzaže malih dimenzija Ferde Quiquereza nastale u južnoj Italiji, posavske pejzaže Nikole Mašića te pejzažne i portretne studije Ise Kršnjavog. Izložba se otvara 21. studenoga u 18 sati.

Pod nazivom 'Iso Kršnjavi – Veliki utemeljitelj', od 21. do 23. studenoga, u Zlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest u Opatičkoj 10 u Zagrebu održava se i znanstveni skup koji bi trebao rasvijetliti je li, kako tvrde neki povjesničari, Izidor Kršnjavi najuspješniji hrvatski ministar kulture do današnjih dana.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi