U skladu s temom, izložba u Klovićevim dvorima podsjeća na autore konzervatorskih fotografija iz druge polovine 20. stoljeća koji su desetljećima prenosili baštinske sadržaje novim generacijama konzervatora, štovatelja baštine i mladim istraživačima.

Nikola Vranić, Vinko Malinarić, Rudolf Bartolović, Živko Bačić, Miljenko Mojaš i Vidoslav Barac proveli su cijeli radni vijek u službi zaštite baštine, a zahvaljujući njihovu radu zabilježena je baština koja se s vremenom bitno promijenila ili trajno nestala.

Iza sebe su ostavili nekoliko stotina tisuća fotografija kojima su dokumentirane urbane povijesne cjeline, pojedinačne tradicijske građevine i predmeti, običaji i tradicije, umjetnički predmeti, krajolici, arheološka nalazišta i konzervatorsko-restauratorski procesi.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla je kako je ove godine program Dana europske baštine posebno svečan i bogat program jer je 2018. proglašena Europskom godinom kulturne baštine, a i pridružuje se sve veći broj institucija diljem Hrvatske.

'Stavljamo naglasak na to da prezentiramo javnosti i promoviramo rad konzervatora, restauratora i svih onih čuvara baštine koji često samozatajno godinama i desetljećima skrbe o kulturnim dobrima', istaknula je.

Obuljen smatra kako je ovo prilika da se u mjesec dana, kroz izložbe, predavanja i radionice široj javnosti pokaže s koliko ljubavi, znanja i vještine ti stručnjaci rade na očuvanju i obnovi baštine i ponovno podsjeti koliko je važno čuvati baštinu, skrbiti o njoj i reinterpretirati je u današnjem vremenu.

'I ova izložba će posvjedočiti da možemo biti zadovoljni time što radi konzervatorska služba', istaknula je ministrica dodavši da je Hrvatska primjer kako se sa stručnim i kontinuiranim radom čuva bogata kulturna baština.

Autorica izložbe Sanja Grković podsjetila je da se aktualna izložba naslanja na prethodnu - 'Konzervatorski svjetlopisi - naših prvih 160 godina zajedno' koja je govorila o važnosti konzervatorske fotografije, dok 'U službi vizualizacije baštine - hommage fotografima Nini, Vinku, Rudiki, Živku, Miliku i Vidu' baca svjetlo na zlatno doba konzervatorske fotografije.

Riječ je o petorici prvih fotografa s toga područja kojima je, na izričitu želju kolega, pridružen Vidoslav Barac, generacijski nekoliko desetljeća mlađi od ostalih.

Grković smatra kako je stvaralaštvo tih autora, koji su ostavili u nasljeđe opus s tridesetak tisuća analoginih fotografija iznimne dokumentarne vrijednosti, i više od toga, bilo redovito posvećeno i izraženo sa srcem, 'čime je pronašlo svoj put u bezvremenosti'. Izrazila je nadu da će ova izložba biti poticaj za nove, ospežnije, pojedinačne autorske iziožbe.

Ravnatelj Klovićevih dvora Antonio Picukarić rekao je da su fotografije šestorice autora koji su predano godinama radili u konzervatorskoj službi utkane u izložbenu i izdavačku povijest Galerije Klovićevi dvori. 'Stoga nam je izuzetno drago da ugošćujemo dijelove njihova opusa', ustvrdio je.

Anuška Deranja Crnokić, iz Službe za dokumentaciju i registar kulturnih dobara Ministarstva kulture, rekla je kako smo ove godine, kada se obilježava Europska godina kulturne baštine još više svjesni važnosti i potencijala kulturne baštine, za pojedinca, ali i za društvo u cjelini.

Konzervatorska baština - vizualni čuvar stanja baštine

Konzervatorska fotografija svojevrsni je vizualni čuvar stanja baštine, s obzirom da svjedoči o mijeni spomenika tijekom vremena, a kao potpora konzervatorskoj službi postaje nezaobilazna u drugoj polovici 20. stoljeća, kada su najviše djelovali i na izložbi predstavljeni autori.

Nikola Nino Vranić (1933. –2012.) bio je jedan od najistaknutijih hrvatskih fotografa, ne samo dokumentarne koju stvara unutar matične konzervatorske službe, već i umjetničke kojoj se posvećivao u slobodno vrijeme, nerijetko pronašavši inspiraciju u terenskim spomeničkim evidencijama i fotodokumentiranjima.

Vinko Malinarić (1927.-2013.) radni je vijek proveo u riječkoj konzervatorskoj službi, a njegove fotografije prikazuju nacionalnu spomeničku baštinu Istre, Hrvatskoga primorja, Kvarnera i Gorskoga kotara, trajno ovjekovječujući njihovo graditeljstvo, društvo, običaje.

Rudolf Bartolović (1939.–2002.) ostavio je traga u osječkoj sredini, kao dugogodišnji fotograf nekadašnjeg Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Osijeku.

Živko Bačić (1946.) svojim je radovima arhivirao gotovo cjelokupni umjetnički inventar spomeničke baštine na hrvatskoj obali, od Dubrovnika do Poreča.

Miljenko Mojaš (1947.) proučavao je podmorsku arheološku baštinu, osobito na području Dubrovnika, a poseban opus njegovog rada je ratna fotografija, nastala u Domovinskom ratu.

Vidoslav Barac (1965.–2010.) je u službu za zaštitu kulturne baštine stigao nakon što je radio kao fotoreporter, djelovao je kao profesionalni fotograf do 2000. kada prelazi u Hrvatski restauratorski zavod, a od 2007. do prerane smrti ponovno je bio djelatnik konzervatorske službe, Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture.

U okviru Dana europske baštine tijekom rujna i listopada održat će se devedesetak različitih programa, od Međunarodnoga festivala čipke u Lepoglavi, Dana industrijske baštine u Sisku, preko predavanja, edukativnih radionica na temu izrade baštinskih predmeta i stručnih vodstva po muzejima i izložbama, do Dana židovske kulture i baštine u Čakovcu.

Izložba, otvorena u Galeriji u podrumu Klovićevh dvora, može se razgledati do 25. listopada.