U svijetu se koristi otprilike 7500 jezika, a engleski, mandarinski, hindski, španjolski, arapski i francuski su najčešći, uključujući izvorne i neizvorne govornike. No to je puno manje od povijesno najvećeg broja
Znanstvenici su koristili matematičko modeliranje i uvide iz antropologije, lingvistike i demografije kako bi procijenili broj jezika koji se koriste globalno, a koji datiraju od prije otprilike 12.000 godina do kraja posljednjeg ledenog doba, pokrivajući razdoblje zvano holocenska epoha.
vezane vijesti
Identificirali su razdoblje koje obuhvaća prvo tisućljeće prije Krista i prvo tisućljeće nove ere kada je čovječanstvo govorilo desecima tisuća različitih jezika.
To lingvističko 'zlatno doba' suzbijeno je širenjem velikih carstava u antici i europskim kolonijalizmom u posljednjih nekoliko stoljeća, istaknuli su znanstvenici. 'Jezici su značajni za njihove zajednice. Oni nose znanje, asocijacije i sjećanja', rekla je Claire Bowern, profesorica lingvistike i antropologije na Sveučilištu Yale u Connecticutu i voditeljica studije objavljene u časopisu Science.
Znanstvenici su koristili podatke koji obuhvaćaju 171 postojeće društvo lovaca-sakupljača u Africi, Južnoj Americi i jugoistočnoj Aziji kako bi procijenili veličinu etnolingvističkih skupina, od kojih svaka predstavlja zaseban jezik, blizu početka holocena. To su primijenili na procjene ljudske populacije u to vrijeme.
Ljudi su bili raspršeni u malim skupinama diljem svijeta živeći kao nomadski lovci-sakupljači, dok se nije razvila poljoprivreda i uspostavila stalna nasilja i složenije kulture. Znanstvenici su procijenili da su te raštrkane populacije prije otprilike 12.000 godina govorile možda 4.500 do 6.200 jezika.
Brojni jezici su nastali i nestali
Kako je globalna populacija postupno rasla idućih tisućljeća i kako se društvo mijenjalo, broj jezika se povećavao. 'Situacija u kojoj se stanovništvo povećava i radi poljoprivreda stvara sjedilačke zajednice i idealna je za poticanje mnogih, mnogih malih jezika', rekla je Bowern.
Brojni jezici su nastali i nestali, a to uključuje sumerski, hetitski, akadski i etruščanski jezik, razne jezike koji su se koristili u drevnom Egiptu i drevnoj Kini te neke afričke klik jezike. Bowern je naglasila i da se stari jezici mogu razviti u nove jezike, poput latinskog, jezika starih Rimljana, koji se transformirao u jezike uključujući francuski, talijanski i španjolski u stoljećima nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva 476. godine.
Kolonijalne sile često su težile jezičnom imperijalizmu. Primjerice, Engleska je postrožila politiku protiv irskog jezika u Irskoj, Španjolska je zabranila autohtone jezike u Americi, a Portugal je zabranio autohtone jezike u Brazilu. Francuska je propisivala francuski jezik u svojim afričkim kolonijama i Japan je potisnuo korejski jezik u Koreji.
Neki su uspjeli opstati. Jezici Inka, Maja i Azteka preživjeli su španjolske pokušaje potiskivanja. Otprilike polovica jezika koji se danas koriste smatra se ugroženima. Bowern je rekla da '90 posto svjetske populacije govori 10 posto svjetskih jezika, tako da postoji puno, puno jezika s malim brojem govornika i znakovnih jezika'.
