NAKON POTRESA

HAZU o obnovi Zagreba: Ovo je prilika za povratak urbanizmu s vizijom kojemu nije važno samo graditi zgrade i popunjavati parcele

  • Autor: T.Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 04.05.2020 14:15
  • Objavljeno 04.05.2020 u 14:15
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Jurica Galoić

Obnova Zagreba nakon potresa 22. ožujka prilika je za promišljeno pristupanje novoj urbanoj modernizaciji grada, što treba provesti imajući na umu javni interes i opće dobro uz afirmaciju naslijeđenih vrijednosti, priopćila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Nakon razornog potresa koji je zadesio Zagreb 22. ožujka, u kojemu je teško stradalo povijesno središte grada, glavno je pitanje kako pristupiti obnovi povijesne jezgre u kojoj se nalaze brojna kulturna dobra, stoji u izjavi HAZU-a o obnovi Zagreba nakon potresa.

U potresu su uništene ili oštećene brojne zgrade, vrijedna arhitektonska ostvarenja i urbano tkivo nastajalo stoljećima, a osobito tijekom druge polovice 19. i početkom 20. stoljeća, kada je izgrađen Donji grad, kao jedan od europskih modela idealnoga grada, napominju. Te vrijednosti idealnoga grada u međuvremenu su teško narušene, te ova nesreća pruža mogućnost da se rehabilitiraju, smatraju.

Zagreb je nakon potresa dobio priliku obnoviti i osnažiti zapušteno povijesno tkivo grada, afirmirati njegova identitetska obilježja te ga učiniti sigurnijim i otpornijim nego što je bio do sada, ističu, a to je, upozoravaju, potrebno učiniti s takvim modelom urbane obnove koji uvažava graditeljsko i kulturno-povijesno naslijeđe grada, te koji istodobno osuvremenjuje grad u skladu s tehnološkim dostignućima i suvremenim potrebama njegovih stanovnika.

Povijesnu jezgru obnoviti tako da zadrži urbanokulturnu prepoznatljivost

'Povijesnu jezgru grada potrebno je obnoviti tako da zadrži obilježja zagrebačke urbanokulturne prepoznatljivosti srednjoeuropskoga grada. Obnova mora afirmirati povijesni urbani karakter bez obezvrjeđivanja prepoznatih i prihvaćenih vrijednosti središta grada, koristeći se suvremenim zahvatima i tradicionalnim znanjima', ističe HAZU.

Nakon prve urbane modernizacije Zagreba kada je, nakon potresa 1880. od srednjovjekovnoga maloga grada periferijskih obilježja, krajem 19. i početkom 20. stoljeća izgrađen suvremeni srednjoeuropski grad, te nakon što je u drugoj urbanoj modernizaciji sredinom 20. stoljeća grad 'preskočio' Savu te je izgradnjom Novog Zagreba nastao novi idealni grad na premisama CIAM-a, sada, nakon stoljeća i pol, Zagreb se nalazi pred novim pragom urbane modernizacije, napominju iz HAZU-a.

Obnovu i osnaženje grada valja promišljati kroz usporedne procese, smatraju. 'Jedan je žuran i kratkotrajan, s ciljem da se što prije vrati život u grad povratkom stanovnika i otvaranjem sadržaja gdje je god to moguće. Drugi je dugoročan i sveobuhvatan proces obnove i osnaženja, vođen na multidisciplinaran način, stručno relevantan, znanstveno utemeljen, koji slijedi europska i svjetska iskustva, uz očuvanje i unaprjeđenje naslijeđenih identitetskih vrijednosti', navode.

Grad na pragu treće urbane modernizacije

Ta očekivana treća urbana modernizacija treba otvoriti tri puta 21. stoljeća – jedan kojim će se reafirmirati blago Gornjega grada te osuvremeniti i osnažiti povijesni idealni grad s prijeloma 19. i 20. stoljeća, drugi kojim će se afirmirati i unaprijediti kulturni krajolik Medvednice, te treći put koji će promatrati Zagreb 21. stoljeća kroz novi urbani razvoj.

'Ta tri puta traže istodobno i usklađeno promišljanje i djelovanje. Svaki put treba imati svoju jasnu viziju, ali i viziju cjeline, pri čemu se ne smije izgubiti u pojedinostima i marginalnim raspravama, što bi moglo onemogućiti oživotvorenje treće urbane modernizacije', upozoravaju iz HAZU-a.

Osim graditeljskoj, kulturno-povijesnoj i komunalno-tehničkoj obnovi, posebnu je pozornost potrebno posvetiti ljudima.

'Jedna od najznačajnijih vrijednosti života u gradu jest zaštita javnog interesa građana i zajednice, što u obnovi grada znači očuvati opće javno dobro kao najvišu vrijednost zajedništva u urbanom životu građana. Obnova grada ne podrazumijeva samo fizičku obnovu zgrada i gradskoga tkiva već i tradicijsku obnovu života, što nije moguće bez stanovnika koji su u nekoliko naraštaja živjeli i radili u povijesnim dijelovima grada', smatra HAZU.

Osim otklanjanja šteta rješavati i glavne infrastrukturne izazove

Zaštitu javnog dobra, kao i drugih ciljeva sveobuhvatne i sustavne obnove grada, treba osnažiti odgovarajućim i poticajnim pravnim dokumentima, donošenjem kvalitetnih zakona, propisa i mjera, napominju.

Također, osim otklanjanja šteta od potresa i povratka stanovnika u njihove domove, Zagreb treba rješavati glavne infrastrukturne izazove – kako one u povijesnom gradu, tako i one u drugim dijelovima grada o kojima se raspravlja cijelo stoljeće kao što su gradska željeznica, prometno rasterećenje tranzitnih zelenih valova obilaznicom oko širega gradskog središta, sjeverna prometna tangenta, Sava, zagrebačka urbanistička os kao nastavak Zrinjevca do i preko obilaznice, kao i druge teme.

  • +103
  • +100

Potres u Zagrebu

Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic/PIXSELL

'Sadašnje je tkivo grada nabujalo te se, unatoč administrativnom prividnom usmjeravanju, otelo kontroli urbanističkog logičnog razmišljanja i pristojnog ponašanja, pa je postalo neprotočno i oslabljeno. Kao što povijesni dio grada mora dobiti ojačanja konstruktivnog sustava, tako i gradu u cjelini trebaju nova prostorna, infrastrukturna i ekološka ojačanja koja će omogućiti ne samo dovršavanje započetih dijelova grada nego i održivost u budućnosti', mišljenje je HAZU-a.

Stoga je sada trenutak za nove urbanističke vizije, te treba bez odgađanja donijeti odluke koje treba ugraditi u novi GUP.

Iz urbanističkih promišljanja donijeti stručne i političke odluke dugoročnog trajanja

'Novi Generalni urbanistički plan Zagreba treba afirmirati urbanistička razmišljanja od prije pola stoljeća kada se još promišljao urbanizam s vizijom – gradotvorni urbanizam koji je promišljao grad u cjelini i koji se nije prvovažno bavio samo izgrađivanjem zgrada i popunjavanjem parcela. Iz urbanističkih promišljanja s vizijom, koja trebaju uključiti i ranije spomenute izazove, potrebno je donijeti stručne i političke odluke dugoročnog trajanja za kontinuiranu provedbu, neovisno o promjenama političkog vođenja grada', ističe HAZU.

'Ne učini li se to, neće se preskočiti novi prag razvitka Zagreba i neće se ostvariti treća urbana modernizacija. Ostat ćemo na stanju prije potresa 22. ožujka 2020., a to nije željeni cilj kojim bismo bili zadovoljni', upozoravaju nadalje iz Akademije.

Smatraju kako je riječ o velikome izazovu koji je moguće uspješno riješiti razboritim, stručno relevantnim, znanstveno utemeljenim, umjetničko kreativnim, tehnološki suvremenim, multidisciplinarnim, politički odgovornim i dugoročno održivim pristupom. Stoga u promišljanje obnove grada valja uključiti i svjetski prepoznate suvremene metodološke pristupe u urbanističko-arhitektonskom, tehničko-inženjerskom, kulturno-konzervatorskom te sociološko-društvenom pogledu.

'Treba izbjeći eksperimentiranje bez znanstveno i stručno utemeljene analize i provjere. Znali smo tijekom prošlosti urbanističko promišljanje temeljiti na logičnom razmišljanju i pristojnom ponašanju u prostoru te uz mudro i razborito političko vođenje postići vrijedna i prepoznatljiva ostvarenja, što dokazuje brojno hrvatsko urbano kulturno naslijeđe prepoznato na svjetskoj razini. Učinimo sve da i ovaj put u zajedništvu i stručno kompetentno pokažemo da smo u stanju osnažiti Zagreb kao kulturni, suvremen, siguran i sretan grad 21. stoljeća, koji zna čuvati i afirmirati naslijeđene vrijednosti, ali i uljudno graditi i usmjeravati grad na suvremen način', poručuje HAZU.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!