PRIJESTOLNICA KULTURE

Evo čime se Dubrovnik, Osijek, Pula i Rijeka natječu za prestižnu titulu

  • Autor: Mija Pavliša
  • Zadnja izmjena 21.03.2016 14:17
  • Objavljeno 21.03.2016 u 14:17
epk kolaž

epk kolaž

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: EPK

Dubrovnik, Osijek, Pula i Rijeka četiri su hrvatska grada u kojima je ovih dana vrlo uzbudljivo. Timovi ljudi zaduženih za pripremu kandidatura za titulu Europske prijestolnice kulture brane svoje projekte pred stručnom komisijom koja ih obilazi i doslovno rešeta pitanjima ne bi li se uvjerili tko od njih u stanju najbolje obraniti svoju kandidaturu. Tko će ponijeti laskavu titulu doznat ćemo ovog četvrtka u Mimari. Voditelji projekata četiriju gradova za tportal izložili su svoje adute: za Dubrovnik Nina Obuljen, za Osijek Vladimir Ham, za Pulu Vlatka Kolarović i za Rijeku Ivan Šarar

Europska prijestolnica kulture inicijativa je Europske unije kojoj je cilj istaknuti bogatstvo i raznolikost umjetničkoga razvoja europskih gradova. Naslov EPK dodjeljuje se svake godine po jednome gradu u dvije države članice EU-a pa će tako 2020. naslov EPK uz grad iz Hrvatske ponijeti i jedan grad iz Irske. U 2020. će se u odabranom gradu tijekom cijele godine održavati različite kulturne manifestacije i umjetničke priredbe, a što bi svakako trebalo pridonijeti povećanju broja posjetitelja tom gradu i podići razinu zainteresiranosti za kulturu u lokalnoj zajednici. Iako je put koji su do finala morali prijeći Osijek, Dubrovnik, Pula i Rijeka bio težak i zahtijevao je mnogo posla brojnih uključenih, svjesni su da ih pravi posao tek očekuje po dobivanju titule. Od voditelja kandidatura u navedenim gradovima zatražili smo da za tportal kažu čime kane osvojiti strogo europsko povjerenstvo i koje su osnovne karakteristike njihovih kandidatura.

DUBROVNIK - prelijepu sliku grada s turističkih razglednica učinili su životnom i bližom svojim građanima

Od četiriju hrvatskih gradova koji su ušli u završnicu izbora za naslov EPK 2020, Dubrovnik je najmanji i, u općoj percepciji, najtradicionalniji. Štoviše, okovan u prebogatom zavodljivom nasljeđu koje impresionira cijeli svijet, od turista s kruzera do visokobudžetnih filmskih produkcija, Dubrovnik se pretvorio u prelijepu sliku s turističkih razglednica, potpuno otuđenu od ljudi kojima pripada. Upravo iz tih razloga, dubrovačka je kandidatura e koncipirana izuzetno hrabro na način da, unutar oštrih rascjepa koji definiraju suvremeni Dubrovnik, nalazi perspektivu promjene stvarajući grad u nastajanju. Dubrovnik se stvara iznova i opet, a činjenica da je malen grad svjetske prepoznatljivosti jedna je od rijetkih olakšavajućih okolnosti ovog ambicioznog procesa.

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Dubrovnik/EPK


U prvoj smo fazi kandidature Nastajanje ilustrirali kroz grad koji postaje perpetualno umjetničko igralište (playground) u kojem se istražuje, testira i eksperimentira. U međuvremenu, održali smo stotinjak radionica i beskompromisno se razotkrili umjetničkim programom Public Exposure u kojem se Dubrovnikom i njegovom okolicom bavio impresivan niz hrvatskih umjetnika: Dalibor Martinis, Numen, Tina Gverović & Siniša Ilić, Sandro Đukić, Ivana Pegan, Miron Milić, Siniša Labrović, Vladimir Frelih i Igor Kuduz. Nakon predaje druge kandidacijske knjige nastavili istraživati 'Granice percepcije' s Ivanom Franke i Raqs Media Collectiveom iz New Delhija.

U drugoj kandidacijskoj knjizi svojom umjetničkom vizijom izazivamo grad na preobrazbu kroz tri razrađena dinamična programska toka: Predbudućnost, Zajednički smisao i Naše povijesti. Osnovni su ciljevi Dubrovnika 2020 afirmacija transformacijskih potencijala umjetničkih praksi i izričaja, promjena paradigme upravljanja u kulturi, potpuna interakcija i integracija s europskim kulturnim prostorom, povećanje dostupnosti kulturnih i umjetničkih sadržaja, uključenost građana u kulturnu i umjetničku proizvodnju.

Budžet i ljudi

Uži tim čini 113 ljudi, širi tim 383. Planirani budžet projekta Dubrovnik 2020 je 34.500.000 Eura za razdoblje do 2021, u čemu Grad Dubrovnik participira s udjelom od 46 posto, a ostali izvori financiranja su Ministarstvo kulture RH, EU nagrada Melina Mercouri i sponzori. Treba spomenuti da Grad Dubrovnik ne samo da uredno ispunjava preuzete obaveze prema kulturi, nego uz ionako zavidan udio kulture u proračunu neće imati ni najmanjih problema izdvojiti sredstva za Dubrovnik2020, tim prije jer su ona potrebna za početnu fazu realizacije (ako Dubrovnik osvoji naslov) već osigurana – čekaju odluku žirija.


OSIJEK - udahnjuju kisik gradu i cijeloj regiji

Osijek se na kandidaturu za naslov Europske prijestolnice kulture 2020. godine odlučio svjestan potrebe svoje temeljne društvene i strukturne preobrazbe, a već sam rad na tome da mu se ta titula dodijeli na ostvarivanje za grad znači razvojni zamah bez presedana. Kandidaturi smo pristupili kroz početnu inventuru vlastitih potencijala, ali i nedostataka, nakon čega je započela i izrada koncepta programa koji je naznačen u predselekcijskoj fazi i nijansiran u izradi završne prijavne knjige. Osim samog grada u kandidaturi je obuhvaćena i regija, kako uža tako i šira, uključujući prekogranična partnerstva s gradovima u susjednim zemljama. Prvenstveno su to Pečuh, EPK za 2010. i grad prijatelj Osijeka, Novi Sad, kandidat za EPK 2021. i Tuzla, dugogodišnji grad prijatelj Osijeka i kulturno središte sjeverne Bosne i Hercegovine.

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Osijek/ EPK

Strategija Osijeka 2020. realizira se kroz četiri programska stupa – Hacking the Future, The Culture Park, Living Fields i Bridges over Waters. Krovni motiv svih programa je Oxygen, odnosno kisik (izveden iz Osijek 2020 – O2). U kandidaturi Osijeka 2020. kultura je kisik koji prožima grad i regiju, udahnjujući im novi život. Hacking the Future – programski stup Hakiranje budućnosti naslanja se na arheološko i industrijsko naslijeđe Osijeka i regije i oživljuje ih sadržajima utemeljenim na digitalnim platformama. Koncentrira se na razvoj kulturnih i kreativnih industrija i industrije softvera, uz revalorizaciju vlastite materijalne baštine. The Culture Park – programski stup Park kulture referira se na materijalno i nematerijalno naslijeđe Osijeka. Svi materijalni i nematerijalni resursi grada, uključujući hortikulturne, angažiraju se i aktiviraju novim sadržajima kroz kandidaturu. Living Fields – programski stup Živa polja ishodište ima u ruralnom okruženju Osijeka, prirodnim bogatstvima i poljoprivrednim površinama. Uključuje projekte uzgoja zdrave hrane, očuvanja prirode, aktiviranja šumskih prostranstava, močvara i agrikulturnih resursa kao kulturne pozornice. Bridges over Waters – programski stup Mostovi preko voda referira se na multikulturalnost, multietničnost i multikonfesionalnost Osijeka i regije te njihovu jedinstvenu mirovnu misiju, reintegraciju, kao jedinstveni svjetski pothvat. Uspostavljaju se novi (kulturni) mostovi s cijelom Europom.

Budžet i ljudi

Više od 220 kulturnih i drugih dionika grada i regije intervjuirano je tijekom dvije godine projekta Oskultura (oskultura.com), digitalnoj javnoj raspravi o Osijeku 2020, što je bila baza za kreiranje kandidature. Lista sudionika projekta još je i veća, dok je sam uži tim činilo desetak osoba. Budžet Osijeka 2020. kroz više godina doseže 39,6 milijuna eura, a u infrastrukturnim investicijama to znači 36,7 milijuna eura.

PULA - dijalog i prihvaćanje kroz demilitarizaciju grada

Kada smo u prvom krugu natječaja demilitarizaciju lansirali kao centralnu temu pulske kandidature, Europa je izgledala drukčije. Teroristički napadi u Parizu, ali i dramatična migrantska kriza pretvorili su demilitarizaciju u temu bez koje niti jedan europski grad ne može promišljati vlastitu budućnost. Za nas demilitarizacija znači dijalog i prihvaćanje, ukidanje prostornih, ali i kulturoloških i ekonomskih barijera koje sprečavaju razvijanje punog potencijala ljudi, gradova, država. Pula je grad koji je u uvelike formirala vojska. Tako da je i danas, 15 godina nakon odlaska posljednjeg vojnika i dalje 30 posto gradskog područja militarizirano, odvojeno od gradskog života, opasano žicom. To je prostor koji želimo trajno vratiti u tkivo grada.

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Pula/EPK


Nije teško primijetiti kako su današnja europska društva getoizirana, prepuna nacionalnih, vjerskih, ekonomskih i raznih drugih grupa koje ne sudjeluju u kreiranju javnog života, već uronjeni u depresiju nemogućnosti postaju izvor radikalizma i straha. Našim programom želimo inspirirati građane Pule, Hrvatske i Europe da se suoče s barijerama i posljedicama koje one ostavljaju na svakodnevni život, da kritički promatraju događaje oko sebe te da se aktivno uključe u stvaranje boljeg društva.

Igrom kao našom umjetničkom strategijom želimo građane inspirirati u uključivanje u razne oblike umjetničkog stvaranja. Zbog toga želimo djelovati na tri ključna društvena područja, u kulturi, ekonomiji i politici te su u tom smislu koncipirane tri programske linije:

Border Games - Našom prvom programskom linijom želimo brisati postojeće prostorne i psihološke granice te prevladati društvenu pasivnost i apatiju koju u Puli zovemo tapija.

Playing It Fair - Drugom programskom linijom razvijamo inovativnu, društveno odgovornu ekonomiju. Osnažujemo kreativne industrije i potenciramo inovativnost dok istodobno otvaramo ekonomiju građanima aktiviranjem njihovih kreativnih potencijala.

Your Turn - Trećom programskom linijom potičemo društvenu uključenost i participiranje. Kroz razne oblike igre uključujemo građane u vježbe demokratskog odlučivanja te ih na jednostavan način pripremamo za aktivnije uključivanje u lokalnu politiku.

Budžet i ljudi

U kreiranju programa aktivirali smo veliki broj građana, kulturnih djelatnika i umjetnika koji su kroz razne oblike radionica, okruglih stolova te formalnih i neformalnih razgovora zajedno pripremili 27 kulturno umjetničkih projekata. Umjetničku izvrsnost i europski doseg prijestolnice postigli smo u suradnji s preko 300 internacionalnih institucija, mreža i umjetnika. Planirani budžet projekta prelazi 34 milijuna eura, od koji 30 milijuna dolazi iz javnog sektora, Grada Pule, Ministarstva Kulture RH, Istarske Županije, EU fondova i ostalih izvora. U slučaju dobivanja titule, 2020. godine grad Pula će od bivšeg vojnog i industrijskog grada postati grad kulture.


RIJEKA - voda, rad i migracije u središtu luke različitosti

Programski koncept riječke kandidature za EPK2020 nastajao je u od listopada 2013. do lipnja 2014., nakon što je u travnju 2013. Grad Rijeka službeno obznanio kulturnu strategiju i istaknuo kandidaturu za EPK2020. Programski koncept krije se iza naziva/slogana: Rijeka - Luka različitosti (Port of diversity), sa svojim glavnim programskim temama: Voda, Rad i Migracije. Koncept tematizira pitanja rada i prava na rad, prava na različitost, pitanje ekološke održivosti kao goruće teme i ugrožene fundamente Hrvatske i Europe.

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Rijeka/ EPK

Ove tri glavne teme razrađuju se u sedam glavnih programskih linija: 27 susjedstva, Ciglena kuća, Doba moći, Lungomare, Dopolavoro, Kuhinja, Slatko i Slano.

Koncept tematizira ključne termine i teme koji definiraju povijesni identitet Rijeke. Rijeka je grad najčešće identificiran i percipiran kao grad luka, mjesto identitetskih i etničkih raznovrsnosti, izuzetno kompleksne političke i društvene prošlosti, obilježen razvojem uz more i vodu kao glavne resurse razvoja. Navedene konceptualne teme, osim što opisuju autentičnost Rijeke, korespondiraju istovremeno s europskim i globalnim vrijednostima i problemima. Upravo je to bio glavni zadatak tima za razvoj koncepta: kako povezati i transformirati riječki povijesni identitet u kontekstu globalnih aktualnosti. Koncept programa razvio je tim u sastavu: Mani Gotovac, Ingeborg Fuellep Slaven Tolj, Marin Blažević, Oliver Frljić, Idis Turato i Kristijan Benić.

Nakon javne rasprave tijekom koje je dopunjen i usvojen koncept programa, u studenom 2014. raspisan je javni međunarodni poziv za programske prijedloge. Ukupno je pristigao 221 projekt, a najkvalitetniji prijedlozi, njih pedesetak, uvršteni su u riječku kandidacijsku knjigu koja je javno dostupna od 24.2. ove godine na web-stranici riječke kandidature www.rijeka2020.eu.

U razvoju programa ostvareno je i dogovoreno partnerstvo sa gotovo 150 europskih ustanova, udruga, umjetnika, sveučilišta i gradova. Osim inozemnih partnera, glavni partneri na projektu su Primorsko Goranska županija, Grad Opatija i Sveučilište u Rijeci. U četiri godine razvoja, projekt je oblikovalo oko 400 ljudi, od užeg upravljačkog tima, preko timova za razvoj koncepta i evaluaciju programa, zaposlenika gradskog odjela za kulturu te zaposlenika gradskih i županijskih ustanova, pa do svih onih umjetnika, udruga i organizacija koji su predlagali programe putem otvorenog javnog natječaja.

Osim kulturne i umjetničke scene, projekt je oblikovan i kroz veliki broj javnih rasprava, online konzultacija, okruglih stolova i radionica, tako da je uključio velik broj zainteresiranih građana. Upravo taj sistematičan, višegodišnji razvoj projekta i velika participacija njegova su najveća snaga.

Budžet i ljudi

Ukupni predviđeni operativni (programski) proračun projekta Rijeka2020 – Port of diversity iznosi 30,3 milijuna eura u razdoblju od 2016. do 2021. godine. Upravljački tim koji je vodio kandidaturu i oblikovao završnu kandidacijsku knjigu i program radio je u sastavu: Ivan Šarar, voditelj kandidature; Slaven Tolj, umjetnički direktor; Chris Torch, programski direktor; Vuk Ćosić, komunikacijski direktor; Irena Kregar Šegota, izvršni koordinator; Tanja Kalčić, koordinator projekata nezavisne scene; Emina Višnić, voditeljica programa jačanja kapaciteta; Valerij Jurešić, županijski koordinator.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi