Europska prijestolnica kulture inicijativa je Europske unije kojoj je cilj istaknuti bogatstvo i raznolikost umjetničkoga razvoja europskih gradova. Naslov EPK dodjeljuje se svake godine po jednome gradu u dvije države članice EU-a pa će tako 2020. naslov EPK uz grad iz Hrvatske ponijeti i jedan grad iz Irske. U 2020. će se u odabranom gradu tijekom cijele godine održavati različite kulturne manifestacije i umjetničke priredbe, a što bi svakako trebalo pridonijeti povećanju broja posjetitelja tom gradu i podići razinu zainteresiranosti za kulturu u lokalnoj zajednici. Iako je put koji su do finala morali prijeći Osijek, Dubrovnik, Pula i Rijeka bio težak i zahtijevao je mnogo posla brojnih uključenih, svjesni su da ih pravi posao tek očekuje po dobivanju titule. Od voditelja kandidatura u navedenim gradovima zatražili smo da za tportal kažu čime kane osvojiti strogo europsko povjerenstvo i koje su osnovne karakteristike njihovih kandidatura.

DUBROVNIK - prelijepu sliku grada s turističkih razglednica učinili su životnom i bližom svojim građanima

Od četiriju hrvatskih gradova koji su ušli u završnicu izbora za naslov EPK 2020, Dubrovnik je najmanji i, u općoj percepciji, najtradicionalniji. Štoviše, okovan u prebogatom zavodljivom nasljeđu koje impresionira cijeli svijet, od turista s kruzera do visokobudžetnih filmskih produkcija, Dubrovnik se pretvorio u prelijepu sliku s turističkih razglednica, potpuno otuđenu od ljudi kojima pripada. Upravo iz tih razloga, dubrovačka je kandidatura e koncipirana izuzetno hrabro na način da, unutar oštrih rascjepa koji definiraju suvremeni Dubrovnik, nalazi perspektivu promjene stvarajući grad u nastajanju. Dubrovnik se stvara iznova i opet, a činjenica da je malen grad svjetske prepoznatljivosti jedna je od rijetkih olakšavajućih okolnosti ovog ambicioznog procesa.

U prvoj smo fazi kandidature Nastajanje ilustrirali kroz grad koji postaje perpetualno umjetničko igralište (playground) u kojem se istražuje, testira i eksperimentira. U međuvremenu, održali smo stotinjak radionica i beskompromisno se razotkrili umjetničkim programom Public Exposure u kojem se Dubrovnikom i njegovom okolicom bavio impresivan niz hrvatskih umjetnika: Dalibor Martinis, Numen, Tina Gverović & Siniša Ilić, Sandro Đukić, Ivana Pegan, Miron Milić, Siniša Labrović, Vladimir Frelih i Igor Kuduz. Nakon predaje druge kandidacijske knjige nastavili istraživati 'Granice percepcije' s Ivanom Franke i Raqs Media Collectiveom iz New Delhija.

U drugoj kandidacijskoj knjizi svojom umjetničkom vizijom izazivamo grad na preobrazbu kroz tri razrađena dinamična programska toka: Predbudućnost, Zajednički smisao i Naše povijesti. Osnovni su ciljevi Dubrovnika 2020 afirmacija transformacijskih potencijala umjetničkih praksi i izričaja, promjena paradigme upravljanja u kulturi, potpuna interakcija i integracija s europskim kulturnim prostorom, povećanje dostupnosti kulturnih i umjetničkih sadržaja, uključenost građana u kulturnu i umjetničku proizvodnju.

OSIJEK - udahnjuju kisik gradu i cijeloj regiji

Osijek se na kandidaturu za naslov Europske prijestolnice kulture 2020. godine odlučio svjestan potrebe svoje temeljne društvene i strukturne preobrazbe, a već sam rad na tome da mu se ta titula dodijeli na ostvarivanje za grad znači razvojni zamah bez presedana. Kandidaturi smo pristupili kroz početnu inventuru vlastitih potencijala, ali i nedostataka, nakon čega je započela i izrada koncepta programa koji je naznačen u predselekcijskoj fazi i nijansiran u izradi završne prijavne knjige. Osim samog grada u kandidaturi je obuhvaćena i regija, kako uža tako i šira, uključujući prekogranična partnerstva s gradovima u susjednim zemljama. Prvenstveno su to Pečuh, EPK za 2010. i grad prijatelj Osijeka, Novi Sad, kandidat za EPK 2021. i Tuzla, dugogodišnji grad prijatelj Osijeka i kulturno središte sjeverne Bosne i Hercegovine.

Strategija Osijeka 2020. realizira se kroz četiri programska stupa – Hacking the Future, The Culture Park, Living Fields i Bridges over Waters. Krovni motiv svih programa je Oxygen, odnosno kisik (izveden iz Osijek 2020 – O2). U kandidaturi Osijeka 2020. kultura je kisik koji prožima grad i regiju, udahnjujući im novi život. Hacking the Future – programski stup Hakiranje budućnosti naslanja se na arheološko i industrijsko naslijeđe Osijeka i regije i oživljuje ih sadržajima utemeljenim na digitalnim platformama. Koncentrira se na razvoj kulturnih i kreativnih industrija i industrije softvera, uz revalorizaciju vlastite materijalne baštine. The Culture Park – programski stup Park kulture referira se na materijalno i nematerijalno naslijeđe Osijeka. Svi materijalni i nematerijalni resursi grada, uključujući hortikulturne, angažiraju se i aktiviraju novim sadržajima kroz kandidaturu. Living Fields – programski stup Živa polja ishodište ima u ruralnom okruženju Osijeka, prirodnim bogatstvima i poljoprivrednim površinama. Uključuje projekte uzgoja zdrave hrane, očuvanja prirode, aktiviranja šumskih prostranstava, močvara i agrikulturnih resursa kao kulturne pozornice. Bridges over Waters – programski stup Mostovi preko voda referira se na multikulturalnost, multietničnost i multikonfesionalnost Osijeka i regije te njihovu jedinstvenu mirovnu misiju, reintegraciju, kao jedinstveni svjetski pothvat. Uspostavljaju se novi (kulturni) mostovi s cijelom Europom.

PULA - dijalog i prihvaćanje kroz demilitarizaciju grada

Kada smo u prvom krugu natječaja demilitarizaciju lansirali kao centralnu temu pulske kandidature, Europa je izgledala drukčije. Teroristički napadi u Parizu, ali i dramatična migrantska kriza pretvorili su demilitarizaciju u temu bez koje niti jedan europski grad ne može promišljati vlastitu budućnost. Za nas demilitarizacija znači dijalog i prihvaćanje, ukidanje prostornih, ali i kulturoloških i ekonomskih barijera koje sprečavaju razvijanje punog potencijala ljudi, gradova, država. Pula je grad koji je u uvelike formirala vojska. Tako da je i danas, 15 godina nakon odlaska posljednjeg vojnika i dalje 30 posto gradskog područja militarizirano, odvojeno od gradskog života, opasano žicom. To je prostor koji želimo trajno vratiti u tkivo grada.

Nije teško primijetiti kako su današnja europska društva getoizirana, prepuna nacionalnih, vjerskih, ekonomskih i raznih drugih grupa koje ne sudjeluju u kreiranju javnog života, već uronjeni u depresiju nemogućnosti postaju izvor radikalizma i straha. Našim programom želimo inspirirati građane Pule, Hrvatske i Europe da se suoče s barijerama i posljedicama koje one ostavljaju na svakodnevni život, da kritički promatraju događaje oko sebe te da se aktivno uključe u stvaranje boljeg društva.

Igrom kao našom umjetničkom strategijom želimo građane inspirirati u uključivanje u razne oblike umjetničkog stvaranja. Zbog toga želimo djelovati na tri ključna društvena područja, u kulturi, ekonomiji i politici te su u tom smislu koncipirane tri programske linije:

Border Games - Našom prvom programskom linijom želimo brisati postojeće prostorne i psihološke granice te prevladati društvenu pasivnost i apatiju koju u Puli zovemo tapija.

Playing It Fair - Drugom programskom linijom razvijamo inovativnu, društveno odgovornu ekonomiju. Osnažujemo kreativne industrije i potenciramo inovativnost dok istodobno otvaramo ekonomiju građanima aktiviranjem njihovih kreativnih potencijala.

Your Turn - Trećom programskom linijom potičemo društvenu uključenost i participiranje. Kroz razne oblike igre uključujemo građane u vježbe demokratskog odlučivanja te ih na jednostavan način pripremamo za aktivnije uključivanje u lokalnu politiku.

RIJEKA - voda, rad i migracije u središtu luke različitosti

Programski koncept riječke kandidature za EPK2020 nastajao je u od listopada 2013. do lipnja 2014., nakon što je u travnju 2013. Grad Rijeka službeno obznanio kulturnu strategiju i istaknuo kandidaturu za EPK2020. Programski koncept krije se iza naziva/slogana: Rijeka - Luka različitosti (Port of diversity), sa svojim glavnim programskim temama: Voda, Rad i Migracije. Koncept tematizira pitanja rada i prava na rad, prava na različitost, pitanje ekološke održivosti kao goruće teme i ugrožene fundamente Hrvatske i Europe.

Ove tri glavne teme razrađuju se u sedam glavnih programskih linija: 27 susjedstva, Ciglena kuća, Doba moći, Lungomare, Dopolavoro, Kuhinja, Slatko i Slano.

Koncept tematizira ključne termine i teme koji definiraju povijesni identitet Rijeke. Rijeka je grad najčešće identificiran i percipiran kao grad luka, mjesto identitetskih i etničkih raznovrsnosti, izuzetno kompleksne političke i društvene prošlosti, obilježen razvojem uz more i vodu kao glavne resurse razvoja. Navedene konceptualne teme, osim što opisuju autentičnost Rijeke, korespondiraju istovremeno s europskim i globalnim vrijednostima i problemima. Upravo je to bio glavni zadatak tima za razvoj koncepta: kako povezati i transformirati riječki povijesni identitet u kontekstu globalnih aktualnosti. Koncept programa razvio je tim u sastavu: Mani Gotovac, Ingeborg Fuellep Slaven Tolj, Marin Blažević, Oliver Frljić, Idis Turato i Kristijan Benić.

Nakon javne rasprave tijekom koje je dopunjen i usvojen koncept programa, u studenom 2014. raspisan je javni međunarodni poziv za programske prijedloge. Ukupno je pristigao 221 projekt, a najkvalitetniji prijedlozi, njih pedesetak, uvršteni su u riječku kandidacijsku knjigu koja je javno dostupna od 24.2. ove godine na web-stranici riječke kandidature www.rijeka2020.eu.

U razvoju programa ostvareno je i dogovoreno partnerstvo sa gotovo 150 europskih ustanova, udruga, umjetnika, sveučilišta i gradova. Osim inozemnih partnera, glavni partneri na projektu su Primorsko Goranska županija, Grad Opatija i Sveučilište u Rijeci. U četiri godine razvoja, projekt je oblikovalo oko 400 ljudi, od užeg upravljačkog tima, preko timova za razvoj koncepta i evaluaciju programa, zaposlenika gradskog odjela za kulturu te zaposlenika gradskih i županijskih ustanova, pa do svih onih umjetnika, udruga i organizacija koji su predlagali programe putem otvorenog javnog natječaja.

Osim kulturne i umjetničke scene, projekt je oblikovan i kroz veliki broj javnih rasprava, online konzultacija, okruglih stolova i radionica, tako da je uključio velik broj zainteresiranih građana. Upravo taj sistematičan, višegodišnji razvoj projekta i velika participacija njegova su najveća snaga.