OSNIVANJE MUZEJA

Džamonjina ostavština vrijedna preko 10 milijuna eura seli u Vrsar

  • Autor: Nina Ožegović
  • Zadnja izmjena 06.03.2013 12:32
  • Objavljeno 06.03.2013 u 11:10
Fedor Džamonja, Milan Bandić i Ivan Jakovčić

Fedor Džamonja, Milan Bandić i Ivan Jakovčić

Izvor: tportal.hr / Autor: Lucija Bušić

Dugogodišnje natezanje oko smještaja vrijedne zbirke Dušana Džamonje te zbrka oko traženja lokacije za gradnju njegovog muzeja u koji bi se smjestila njegova ostavština, čini se da je konačno privedeno kraju
Muzej Džamonja-Vrsar

Muzej Džamonja-Vrsar

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Džamonjinom ateljeu u dvorišnoj zgradi u Vlaškoj ulici u Zagrebu potpisano je pismo namjere između triju partnera – Grada Zagreba, Istarske županije i obitelji Džamonja, kojim je napravljen prvi korak u realiziranju Muzeja Dušana Džamonje u Vrsaru, ali i u ostvarivanju želje slavnog umjetnika da se njegova velebna ostavština – skulpture, crteži, slike i makete, nastajala tokom 60 godina stvaralaštva, trajno izloži i postane dostupna svim ljubiteljima umjetnosti.

Pismo namjere o gradnji Muzeja Dušana Džamonje u Vrsaru, odmah pored njegovog ljetnikovca i ateljea, izgrađenog 1965. te velebnog Parka skulptura, otvorenog 1980., potpisali su istarski župan Ivan Jakovčić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i u ime obitelji sin slavnog kipara Fedor Džamonja.

Jakovčić je objasnio da će se novac za taj veličanstveni muzej, koji treba postati, kako je rekao, 'nova točka na kulturnoj karti Europe', namaknuti dijelom iz budžeta Istarske županije no ponajviše iz europskih fondova, 'jer vjeruje da će projekt bez teškoća zadovoljiti stroge europske kriterije'. Fedor Džamonja je naglasio da je ulazak Hrvatske u Europsku uniju idealan trenutak za osnivanje muzeja njegovaog oca, a Milan Bandić parafrazirao je Ivu Andrića te zaključio da su 'ovim potpisom omogućili da ostavština Dušana Džamonje nikada ne umre'.

Idejno rješenje za Muzej Dušana Džamonje napravio je sam umjetnik još za vrijeme života, kada se očekivalo da će njegov muzej biti podignut u Zagrebu, koncept je osmislio kiparev sin Fedor Džamonja, a tehničke detalje razradili su arhitekti Marko Trzun, Kristina Vlainić i Hrvoje Navratil iz biroa Antipodi d.o.o. Govoreći o svojoj ideji, arhitekti su objasnili da žele realizirati 'samodrživu zgradu' u koju će 'implementirati principe umjetničke prakse Dušana Džamonje, od skica i crteža do slika i skulptura' te su se zbog toga odlučili za 'funkcionalan i zanimljiv projekt, koji će biti prilagođen potrebama Istre i cijele regije'.

Dušan Džamonja u likovnim se krugovima smatra jednim od najboljih i najutjecajnijih hrvatskih kipara, koji je svojim originalnim skulpturama ostavio velik trag i na svjetsku umjetnost. Studirao je u klasi velikih majstora skulpture kao što su Vanja Radauš, Frano Kršinić i Antun Augustinčić, živio je u Bruxellesu, Vrsaru i Zagrebu, a prvi značajan uspjeh doživio je na Biennalu 1960. što mu je otvorilo vrata prema svjetskim galerijama i financijskoj neovisnosti. Svoje goleme skulpture izražavao je u bronci, željezu, korten čelik i aluminiju, a radio je i spomeničku plastiku, primjerice, jedna od posljednjih odnosi se na spomenik žrtvama Domovinskog rata, podignut prije nekoliko godina na Mirogoju.

Za svoje radove dobio je mnoga priznanja, poput Rembrandtove nagrade, a skulpture su mu bile izložene na Place de Vendome u Parizu, Praca de Commercio u Lisabonu, ispred Palače pravde u Bruxellesu i u londonskom Regent's Parku. Preminuo je 2009. u osadamdesetoj godini života ostavivši iza sebe vrijedna djela, od kojih se neka nalaze u svjetski priznatim muzejima moderne i suvremene umjetnosti, među kojima se ističu Kolekcija Peggy Guggenheim, Muzej moderne umjetnosti iz New Yorku (MoMa), pariški Muzej moderne umjetnosti i londonska Tate Gallery. I upravo zbog toga je obitelj Džamonja inicirala ovaj projekt kako bi se hrvatskoj i svjetskoj javnosti predstavio iznimno vrijedan opus ne samo u hrvatskim nego i u svjetskim razmjerima.

Međutim, ideja o gradnji Muzeja Dušana Džamonje stara je više od 40 godina. No usprkos brojnim pokušajima i inicijativama samog Džamonje, do sada se nije realizirala niti jedna od predloženih ideja. Džamonja je još kao mlad kipar htio u Zagrebu izgraditi svoj muzej, u kojem bi se jednog dana smjestila njegova kolekcija. Prvo ju 1965. zamislio da muzej bude smješten u staroj i derutnoj kuriji u Jurjevskoj ulici, no grad Zagreb zbog manjka novca nije prihvatio taj prijedlog. Uslijedile su ideja o gradnji muzeja na Tuškancu i zatim sredinom osamdesetih na srednjoškolskom igralištu u Klaićevoj ulici, gdje je nekad bila gimnastička dvorana nekadašnje Prve i Četvrte gimnazije, a današnjeg Muzeja Mimara.

No i taj je prijedlog propao, a prostor je pretvoren u skladište Tehnološkog fakulteta. Zatim je Džamonja zamislio svoj muzej u Jurkovićeovoj ulici, u derutnom hangaru, odmah pored njegovog ateljea, a razmišljalo se da se u tom prostoru smjeste čak dvije donacije velikih hrvatskih umjetnika – Džamonje i ona Ede Murtića. Međutim, ispostavilo se da je taj hangar zaštićeni spomenik i ne smije se nadograđivati tako da se odustalo i od te ideje. Zatim je Džamonja predložio novi prostor – derutnu zgradu, također u Jurkovićevoj ulici, u kojoj su obitavale izbjeglice te je sam napravio projekt na dva nivoa, s garažama u podzemnoj etaži, objašnjavajući svoj projekt riječima da 'sam najbolje zna kako treba izgledati muzej 21. stoljeća'.

Kako nam je otkrio Fedor Džamonja, muzej u Vrsaru imat će oko 3.000 četvornih metara, a od toga će jedna trećina biti izložbeni prostor, gdje će posjetitelji moći razgledati goleme Džamonjine skulpture, a ostatak prostora zamišljen je kao veliki regionalni kulturni centar s dvoranama za konferencije, predavanja, seminare i multimedijalna događanja gdje će se tokom cijele godine promovirati kultura Istre i Istarske Županije, ali i kultura i znanost cijele Hrvatske, čime se želi postići što veća samoodrživost muzeja.

U muzeju će na početku biti izloženo 369 radova, ali će u drugoj fazi, kako je objasnio Fedor Džamonja, kada se stvore uvjeti za otkup nekih radova iz drugih zbirki, postav proširiti te će obuhvatiti i skice te ostale kipareve radove.

Na pitanje zašto se obitelj ipak na kraju odlučila da se ostavština Dušana Džamonje, vrijedna više od deset milijuna eura, pohrani u muzeju u Vrsaru, a ne u Zagrebu, Fedor Džamonja je objasnio da je 'to bila želja njegova oca', jer se 'u Vrsaru osjećao jako dobro, tu je realizirao najveći broj svojih skulptura, podignuo svoj ljetnikovac i osmislio čuveni Park skulptura, uvršten u Registar nacionalnog kulturnog dobra pod zaštitom države, koji će s novim muzejom i depadansom u Zagrebu, gdje će se održavati izložbe i različiti događaji, tvoriti skladnu cjelinu'. 'Gradnjom muzeja Dušana Džamonje u Vrsaru konačno će se ostvariti san mog oca', zaključio je Fedor Džamonja, optimistično dodavši da se osnivanje muzeja za nekoliko mjeseci.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!