PRAIZVEDBA NA VELESAJMU

Dramski ansambl HNK-a seli proizvodnju kod 'Kineza'

28.04.2015 u 19:02

  • +5

Mi smo kraljevi a ne ljudi

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec

Bionic
Reading

Praizvedbom autorskog projekta Matije Ferlina 'Mi smo kraljevi, a ne ljudi' dramski ansambl HNK-a privremeno napušta svoju matičnu baroknu zgradu na Trgu Maršala Tita i useljava se s dijelom dramskog ansambla u Kineski paviljon Zagrebačkog velesajma, čime intendantica Dubravka Vrgoč čini zaokret ne samo u repertoarnoj, nego i prostornoj politici naše najveće kazališne kuće

Predstava 'Mi smo kraljevi, a ne ljudi' Matije Ferlina, umjetnika školovanog u Amsterdamu koji je postavljao projekte diljem Europe, od Beča i Berlina do New Yorka i Toronta, realizirana je u koprodukciji s Kunstenfestivaldesartsom iz Bruxellesa, a praizvedba će biti u subotu, 2. svibnja u Zagrebu, dok će se belgijska premijera održati za dva tjedna.

Ferlin u projektu istražuje, kaže, 'fascinaciju dječjom iskrenošću i dječjim doživljajem svijeta' ispitujući što se događa kada se njihov infantilni iskaz i jezik premjesti u svijet odraslih. U njoj glume Livio Badurina, Ana Begić, Jadranka Đokić, nova akvizicija HNK-a, Dušan Gojić, Ivan Jončić i Iva Mihalić.

Iako je HNK od svog osnutka izlazio nekoliko puta s većim ili manjim uspjehom izvan svoje matične zgrade, a u samostalnoj Hrvatskoj najuspješnije je bilo pokretanje Scene Habunek na Pešćenici, gdje je odigrano nekoliko značajnih projekata, valja reći da je zauzimanje Kineskog paviljona značajno po tome što ruši predrasude o HNK-u kao monolitnom i nedodirljivom izvedbenom prostoru te pokušava stvoriti novu paradigmu koja se temelji na činjenici da HNK ne čini zgrada nego ljudi koji u njoj ili za nju rade te njihovi projekti.

Ovim projektom zagrebački HNK promovira, kako je rekla intendantica, 'dislocirani HNK u Kineskom paviljonu' te želi pokazati 'da se danas predstave mogu raditi i na drugi način, kao što se radi u Europi'. Ravnatelj Drame Ivica Buljan napomenuo je kako je 'ova koprodukcija znak budućeg rada HNK-a, gdje zamišljaju suradnju naših umjetnika s europskim kućama i festivalima'.

Na pitanje zašto se HNK odlučio za izlazak iz gabarita svoje matične zgrade i hoće li to biti ustaljena praksa za vrijeme njezina mandata, Dubravka Vrgoč odgovorila je da nije presudila samo skučenost prostora i gužvanje tri ansambla – dramskog, plesnog i opernog na jednoj sceni, nego želja za otkrivanjem novih izvedbenih prostora te pomicanjem granica što je po njezinu mišljenju dužnost nacionalne kazališne kuće, osobito kad djeluje u 21. stoljeću.

'I sljedeće sezone iznalazit ćemo nove izvedbene prostore u gradu, primjerice, u ljeto 2016. premijerno ćemo izvesti balet 'Petar Pan' Brune Bjelinskog u Maksimirskom parku', najavljuje intendantica.

'Model funkcioniranja tri ansambla pod istim krovom zaista je raritetan koncept u cijeloj Europi i zbog toga bi svakako trebalo izgraditi novu zgradu za dramski program ili adaptirati neku od postojećih zdanja industrijske arhitekture, kao što je primjerice Gredelj. Koliko znam, obnova Gredelja i njegova prenamjena u multifunkcionalan prostor i dalje stoji kao jedan od prioriteta u Zagreb planu te se nadam da će se taj projekt pokrenuti, pogotovo zato što je za obnovu industrijske arhitekture moguće dobiti sredstva iz strukturnih fondova Europske unije', poručuje Dubravka Vrgoč.

Na pitanje zašto su izabrali baš Kineski paviljon za scenu Ferlinovog projekta, ravnatelj Drame Ivica Buljan napomenuo je da je to jedna od najautentičnijih zgrada u Zagrebu, zapravo jedino zdanje u Europi koje su izgradili sami Kinezi i neslužbeni spomenik kulture koji u 'ovom kazališnom kontekstu dobiva novo značenje'.

'Izbor Kineskog paviljona za izvedbu Ferlinova projekta ne znači samo izlazak dramskog ansambla iz stare i skučene barokne zgrade u središtu grada, nego je to i kulturna gesta kojom ukazujemo na biser zagrebačke arhitekture i na spomenik jednog vremena u kojem je on izgrađen', istaknuo je Buljan dodavši da će gledanje predstave u tom impresivnom, ali zaboravljenom prostoru za gledatelje svakako biti dodana vrijednost i poseban doživljaj upotpunjen kineskim vibracijama.

'U Europi je uobičajeno da dramski ansambli prilikom potrage za novim prostorima i scenama izabiru upravo one koji su obogaćeni još nekom vrijednošću kako bi njihova aura pridonijela kazališnoj predstavi i obogatila je i nekim drugim slojevima', zaključio je Buljan.

Matija Ferlin dolazi s nezavisne scene i zbog toga mu je prostor Kineskog paviljona, kako kaže, bliži nego barokni dekor HNK-a te se tu osjeća kao kod kuće.

'Kada smo se nakon rada u HNK-u preselili u Kineski paviljon, dogodio nam se nevjerojatno dobar pomak, kao da nam je koncentracija postala jača te vjerujem da će se to vrlo pozitivno odraziti na predstavu', poručio je Ferlin.