Demurova izložba ostvarena je u okviru paviljonskog ciklusa specifičnih projekata ambijentalnog karaktera, a koncipirana je u dva dijela. Prva faza pratila je umjetnikovu realizaciju četiriju velikih spiralnih kompozicija koje je javno izvodio na podu Paviljona slikanjem metlom i rukama na crnom keperu, a druga je sam postav s njegovim radovima velikih dimenzija te projekcije video i foto zapisa tog rada. Demur će na otvorenju izvesti spiralni kiparski performans pješčanim prahom na podu središnjeg prostora Paviljona.

Od ove godine Dan Umjetničkog paviljona ima i humanitarnu komponentu pa će se, najavljeno je, na otvorenju Demurove izložbe prikupljati novčani prilozi za Dječju bolnicu u Klaićevoj.

Povijest Umjetničkoga paviljona na neki je način i povijest likovne umjetnosti 20. stoljeća u Hrvatskoj, ocijenila je ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić u povodu 115. obljetnice.

Podsjetivši na 'inspirirajući i obvezujući' rad ravnateljice Paviljona od 1966. do 2000. Lee Ukrainčik, Poklečki Stošić je napomenula kako će i ubuduće u fokusu interesa tog izložbenog prostora biti nacionalna umjetnost, i to u razdoblju 'od prapovijesti do suvremenosti'.

Najavila je da će se u sljedećem četverogodišnjem razdoblju naglasak staviti na pozicioniranje Umjetničkog paviljona na likovnoj pozornici Europe, dovođenjem istaknutih inozemnih umjetnika, ali i predstavljanjem hrvatskih umjetnika u Europi.

Inicijativu za izgradnju Umjetničkoga paviljona dao je još 1895. slikar Vlaho Bukovac, a mogućnost da se izgradi pojavila se godinu dana kasnije. Mađarska je tada slavila tisućitu godišnjicu državotvornog života, a Hrvatska i Slavonija morale su aktivno sudjelovati na Milenijskoj izložbi u Budimpešti.

Na nagovor Bukovca, hrvatski umjetnici tražili su da se u Pešti sagradi montažni umjetnički paviljon čiji bi se željezni kostur nakon izložbe prenio u Zagreb. To je i napravljeno, a izvedbeni radovi su povjereni bečkim arhitektima Hellmeru i Fellneru, projektantima zgrada zagrebačkog i riječkog HNK. Samu gradnju izveli su zagrebački graditelji Hoenigsberg i Deutch, pod nadzorom gradskog inženjera Milana Lenucija. Reprezentativnom izložbom Hrvatski salon Umjetnički paviljon svečano je otvoren 15. prosinca 1898.

Od tada su ondje priređivane izložbe umjetničkih skupina, pokreta i strujanja, stvarali su se temelji tradicije slikarske i kiparske modernosti u Hrvatskoj i predstavljala svjetska imena, poput Henryja Moorea ili Augustea Rodina.

U godini svoje 115. obljetnice, prije šest mjeseci, dovršena je njegova sedam godina duga obnova, opsežni konzervatorsko-restauratorski radovi na sanaciji objekta i temeljitoj obnovi pročelja i središnje kupole s krovištem.