FESTIVAL EUROPSKE KRATKE PRIČE

Damir Urban: 'Bit je da u pjesmi na neki način preneseš što vjernije ono što nosiš u sebi'

  • Autor: I. But./Hina
  • Zadnja izmjena 30.05.2018 22:24
  • Objavljeno 30.05.2018 u 22:24
Damir Urban

Damir Urban

Izvor: Pixsell / Autor: Luka Stanzl

Koliko je autobiografskog u onome što pišemo i što tekst govori o onome tko ga je napisao teme su o kojima su u srijedu u Rijeci u sklopu 17. Festivala europske kratke priče (FEKP) razgovarali književnik Zoran Ferić i glazbenik Damir Urban, na tribini koja je angažmanu osobnoga u umjetnosti pristupila kroz tretman privatnosti u tekstu u dva različita a opet srodna oblika umjetničkog izražavanja – književnosti i glazbi

Odgovarajući na pitanje kada pišemo, odnosno, kada ne pišemo o sebi, Urban je u razgovoru s Vladimirom Šagadinom u omladinskom kulturnom centru Palach kazao kako uglazbljeni tekst zbog svoje izvođačke prirode mora uvijek imati u sebi nešto autobiografskoga.

'Bit je da u pjesmi na neki način preneseš što vjernije ono što nosiš u sebi i, koliko se ljudi s time nađe, toliko je ta pjesma uspješna. Kad bi u emotivnom energetskom smislu prenosio potpunu fikciju, tko bi se uopće našao u nekoj pjesmi?', pojasnio je Urban.

Već dok piše, pjesme odmah izvodi u glavi, rekao je, imajući na umu da taj autobiografski element i njegova poruka sa svakom izvedbom u živo može dobiti drugačiju konotaciju, jer 'neke pjesme svoju priču završe tek kad se čuju zajedno s bendom i glazbenom podlogom'.

'U glazbi nekad nešto napišem svjesno znajući da ću u izvedbi te pjesme moći to svaki put proživjeti na neki drugačiji način ili unijeti nešto novo u nju', kazao je Urban.

Što je stariji pokušava što više toga naučiti, pokušava 'sa sobom biti na ti, biti puno točniji, vrjedniji, iskreniji', napomenuo je nadalje: 'Sve više pazim što radim, tako da sam na neki način sam siguran u to što sam napravio, da sam ispunio zadatak koji sam si zadao, da sam neku fiks ideju koju sam imao uspio realizirati na način da sam zadovoljan'.

Govoreći o 'političkom sustavu koji nastupa kada ostaje sam sa svojom djelom', koliko je 'krvoločan' prema samom sebi kad se nađe sa svojim gotovo finalnim proizvodom, Ferić je istaknuo da je njegov odnos prema njegovu pisanju 'parlamentarna diktatura'.

'Kad misliš o svojem tekstu, uvijek postoji ono 'za' i ono 'protiv'; kad misliš o knjizi koja je tek gotova i ide u tisak, znaš što je tebi 'za' i što je tebi 'protiv' ali protiv čega nekako nisi mogao u tom trenutku', rekao je.

Sve što pisac napiše – svaki zarez – 'može se vratiti i istovremeno te posjeći po leđima, jednako kao što može biti i nešto lijepo', napomenuo je, a 'kad prođe deset ili 20 godina, opet imaš taj parlamentarni dijalog o tome što prihvaćaš a što ne, i naravno, ovisno o tome da li je jugovina, koje je godišnje doba, kako se osjećaš, nekad misliš da sve to ništa ne vrijedi, dok ti se u drugome trenutku čini da možda nije ni tako loše', dodao je pisac.

Zoran Ferić (1961.) jedan je od najčitanijih suvremenih hrvatskih prozaika. Za svoj je rad primio brojna priznanja, među kojima nagradu Ksaver Šandor Gjalski 2000. i nagradu Jutarnjeg lista za najbolje prozno djelo 2001. i 2012. godine. Djela su mu prevedena na engleski, njemački, poljski, slovenski i mađarski. Autor je knjiga 'Mišolovka Walta Disneya' (1996.), 'Quattro stagioni' (1998.), 'Anđeo u ofsajdu' (2000.), 'Smrt Djevojčice sa Žigicama' (2002.), 'Otpusno pismo' (2003.), 'Djeca Patrasa' (2005.), 'Kalendar Maja' (2011.) i 'Na osami blizu mora' (2015.). Izdavačka kuća Profil objavila je 2007. njegova sabrana djela pod naslovom 'Simetrije čuda'. Živi u Zagrebu, gdje predaje hrvatski jezik i književnost u gimnaziji.

Damir Urban (1968.) nagrađivani je glazbenik i jedna od najbitnijih ličnosti hrvatske alternativne scene. Višestruki je dobitnik nagrade Porin, 1996. godine za najbolju vokalnu suradnju za pjesmu "S dlana Boga pala si", te za produkciju godine, zatim za album godine i najbolji album alternativne rock glazbe za album "Žena dijete". Taj se album smatra remek djelom hrvatske glazbe i jednim od deset najboljih albuma desetljeća. Nagrađen je sa šest rock nagrada Crni mačak. Dobio je i Porin za album Urban & Hauser. Za album "Otrovna kiša" dobitnik je nagrade SFERA 1997. godine, u kategoriji za posebno ostvarenje. Dvije godine kasnije, osvojio je i Nagradu grada Rijeke, te nagradu medija za najbolji rock vokal.

Susret Zorana Ferića i Damira Urbana dio je riječkog programa 17. FEKP-a, koji se u Zagrebu održava od 27. svibnja do 1. lipnja, dok je pisce u Rijeku odveo 30. i 31. svibnja.

Festivalske goste, predvođene kreativnim direktorom Romanom Simićem, primio je ranije u srijedu i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Tom je prilikom književnicima poželio dobrodošlicu u tome gradu te pozdravio suradnju FEKP-a s projektom Rijeka – Europski grad kulture 2020.

Bogat program čitanja i razgovora

U nastavku programa, riječkoj su se publici u srijedu predstavili belgijska spisateljica marokanskog podrijetla Rachida Lamrabet, jedan od najznačajnijih španjolskih autora srednje generacije Ignacio Martínez de Pisón i nigerijsko-britanski dobitnik nagrade Booker Ben Okri.

U omladinskom kulturnom centru Palach čitali su i sjevernoirska književnica Jan Carson, slovenska autorica i aktivistkinja Suzana Tratnik, velška spisateljica Carys Davies, Carlos Fonseca iz Kostarike, talijanski autor Flavio Soriga, najmlađi predstavnik sardinskog književnog vala, latvijska dobitnica nagrade Europske unije za književnost Inga Žolude, te hrvatski književnici Andrija Škare i Zoran Pilić.

Dan kasnije, u četvrtak, Tratnik će s povjesničarom Frankom Dotom u Rijeci razgovarati i o tome kako pamtimo i čuvamo iskustva onih koji su u društvu marginalizirani, na koji način se njihova bogata povijest može unijeti u arhive i škole, te kako olakšati novim generacijama Drugih.

Festival se zatvara u petak 1. lipnja u zagrebačkom klubu Boogie, gdje će u programu G-točka sudjelovati Carlos Fonseca, Flavio Soriga i Remi, hrvatska glazbenica, reperica i tekstospisateljica.

Na zatvaranju će biti pročitana i pobjednička priča natječaja 17. FEKP-a, a za sam kraj Festivala ostavljen je i program "6 za put: pokretne slike i granice", u okviru kojega će se prikazati šest kratkih filmova na temu nasljeđa nastalih u suradnji šest međunarodnih književnih festivala te pjesnika i filmaša iz Velike Britanije, Kanade, Bangladeša, Južnoafričke Republike, Trinidada, Tobaga i Hrvatske.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!