PODIJELI PA VLADAJ

Biškupić: Muzej suvremene treba imati dvije mame

22.12.2009 u 14:31

Bionic
Reading

'Nema posebnih ambicija da se nešto prigrabi', riječi su kojima je ministar kulture Božo Biškupić branio prijedlog Vlade RH koja od Grada Zagreba traži da joj prepusti 50 posto osnivačkih prava na Muzej suvremene umjetnosti

Od ukupno 398 milijuna kuna uloženih u izgradnju nedavno otvorenog Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Ministarstvo kulture dalo je 50 posto, a sada od Grada Zagreba traži da im prepusti i 50 posto osnivačkih prava na Muzej.

Ministarstvu kulture 50 posto osnivačkih prava garantira dva stolca u muzejskom vijeću

Poprilično uznemiren pitanjima o traženju osnivačkih prava od osnivača i 50-postotnog sufinancijera MSU-a Grada Zagreba, ministar kulture Božo Biškupić kazao je da je Vlada na Grad prenijela osnivačka prava na Klovićeve dvore, napola se dijele troškovi, a slično je i sa zagrebačkim HNK-om u kojem Grad ima 49, a država 51 posto osnivačkih prava.

Isto žele napraviti i s MSU-om kako bi on postao 'državni muzej', smatra ministar Biškupić. Prokomentirao je i da su u državnom vlasništvu svi arheološki muzeji u RH, osim zagrebačkog koji je to odbio jer im gradska blagajna omogućuje veće plaće.

'Bolje je da Muzej suvremene umjetnosti ima dvije mame', izjavio je ministar i pojasnio kako preuzimanjem osnivačkih prava preuzimaju i obavezu sufinanciranja. U suprotnome, Ministarstvo bi Muzej financiralo u skladu s mogućnostima.

S druge strane, ulaskom u osnivačku strukturu MSU-a država dobiva pravo i na izbor dva od pet članova muzejskog vijeća, kao i 50 posto vlasništva nad umjetninama Muzeja.

Spomenimo da je istog dana kada je u Ministarstvu kulture održana konferencija za tisak u Gradskoj skupštini s dnevnog reda skinuta točka o Muzeju suvremene umjetnosti pa još treba čekati da pitanje vlasništva nad MSU-om prođe zakonsku proceduru.

Ministarstvo kulture izradilo je projekcije troškova MSU-a za godinu dana, a one iznose oko 9,6 milijuna kuna. U njih je uračunat i trošak plaća za ljude koje je potrebno dodatno zaposliti u Muzeju, a riječ je još tridesetak ljudi. Pola od predviđenih troškova snosilo bi Ministarstvo, pola Grad, a tada bi se i Ministarstvo trebalo ozbiljnije zainteresirati za trošenje novca. Naime, Grad Zagreb dosad je baratao brojkom od preko 4,2 milijuna kuna uloženih u MSU, a Ministarstvo uopće nije tražilo uvid u raspodjelu novca. Jedino što je ministar potvrdio jest da su odbili dati dva milijuna kuna za sufinanciranje dopunske rasvjete Muzeja.

PRORAČUN ZA KULTURU MANJI

PISCIMA NAKNADE ZA AUTORSKA PRAVA

U pripremi je projekt javne posudbe, a trebao bi zaživjeti 2010. godine kada će se u županijskim matičnim knjižnicama početi pratiti posudba knjiga i u skladu s tim davati potpora autorima.

Proračun Ministarstva kulture za iduću godinu bit će manji od ovogodišnjeg za pet milijuna kuna, a iznosit će milijardu i 40 milijuna kuna. Prema riječima ministra, dobar dio projekata za iduću godinu je već odobren, a do 3. siječnja na stranicama Ministarstva će biti objavljeni podaci o sufinanciranim projektima.

Za početak godine najavljeno je dovršavanje i otvaranje dvorca Odescalci u Iloku i Muzeja krapinskog pračovjeka Hušnjakovo u Krapini. Biškupić je spomenuo i radove na Povijesnom muzeju u Zagrebu koji će biti smješten u bivšoj Tvornici duhana te da je otkupljeno pet hektara zemljišta u Kerestincu za smještaj dijela Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu.

ZAKON O MEDIJIMA TREBA MIJENJATI

Komentirajući nedavne prosvjede novinara i Zakon o elektroničkim medijima, ministar Biškupić kazao je da je prioritetno donošenje Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, za koji će nastojati da na prvo čitanje krene u ožujku iduće godine. Državna tajnica Nina Obuljen komentirala je nedavne prosvjede novinara i zahtjev upućen Ministarstvu da izvrši pritisak na medije koji nisu donijeli statute. Kazala je da su zatražili uvid u postojeću situaciju. U veljači će Ministarstvo osnovati radnu skupinu koja će se baviti izmjenama starog ili donošenjem novog Zakona o medijima. Ministar je prokomentirao da se u Zakonu o medijima vide propusti i da je situacija došla do kraja. Naime, Zakon ne predviđa sankcije za vlasnike medija čije redakcije nemaju statut.

'Činjenica da ne postoji regulator ne abolira nekog da ne poštuje zakon', zaključila je Obuljen.