Glasnogovornica State Departmenta Tammy Bruce izjavila je da je odluka o povlačenju iz UNESCO-a utemeljena na tome što agencija podržava 'društvene i kulturne procese koji stvaraju razdor'. Ustvrdila je da je fokus ove organizacije na UN-ove ciljeve održivog razvoja dio 'globalističke, ideološke agende za međunarodni razvoj, što je u suprotnosti s našom vanjskom politikom – Amerika na prvom mjestu'.

Dodala je da je UNESCO-ova odluka iz 2011. da primi Palestinu kao državu članicu jako problematična i suprotna američkoj politici te je pridonijela širenju antiizraelske retorike unutar organizacije, piše Time.

Povratak uz neplaćen dug

Navodna antiizraelska retorika bila je razlog i za prvo povlačenje Trumpove administracije iz UNESCO-a, u potezu zbog kojeg se Bidenova administracija 2023. morala pokriti ušima i skrušeno zamoliti za povratak u tu organizaciju. Bidenova vlast opravdala je tu odluku time da je povlačenje prethodne vlasti omogućilo Kini i drugim strateškim konkurentima stjecanje jačeg utjecaja na području kulturne zaštite te pri kreiranju politika UNESCO-a vezanih uz oblikovanje globalnih standarda o tehnologiji, obrazovanju i umjetnoj inteligenciji.

Ipak, i nakon povratka SAD-a u UNESCO 2023. ostao je visjeti ogroman rep - dug od oko 600 milijuna dolara, koji je Bidenova administracija obećala platiti na rate, no po tom pitanju nisu poduzeti konkretni koraci. Dio američke kulturne javnosti nesklone Trumpu zato nagađa da on zapravo bježi od plaćanja tog duga, što bi predstavljalo još jednu međunarodnu sramotu aktualne američke administracije.

Povlačenje SAD-a stupit će na snagu krajem 2026. godine i očekuje se da će zadati značajan financijski i simbolički udarac agenciji sa sjedištem u Parizu. Njezino se financiranje oslanja na doprinose država članica za podršku inicijativama u rasponu od očuvanja baštine i obrazovanja o Holokaustu do postavljanja standarda za umjetnu inteligenciju i tehnološko obrazovanje.

UNESCO: Žao nam je, ali možemo i bez SAD-a

Audrey Azoulay, glavna direktorica UNESCO-a, u utorak je u izjavi izjavila da agencija duboko žali zbog odluke SAD-a o povlačenju, ali je dodala da je ona bila očekivana.

'Posljednjih godina poduzeli smo velike strukturne reforme i diversificirali izvore financiranja. Zahvaljujući naporima koje je UNESCO uložio od 2018., trend smanjenja financijskog doprinosa SAD-a je neutraliziran, tako da sada predstavlja osam posto ukupnog proračuna organizacije u usporedbi s 40 posto za neke subjekte Ujedinjenih naroda, a istovremeno se ukupni proračun UNESCO-a stalno povećavao.'

Azoulay je također odbacila optužbe o antiizraelskoj pristranosti, tvrdeći da su navodi Trumpove administracije u suprotnosti sa 'stvarnošću UNESCO-ovih napora, posebno u području obrazovanja o Holokaustu i borbe protiv antisemitizma'.

Komplicirana povijest odnosa

SAD je tijekom godina imao kompliciran odnos s UNESCO-om. Jedna je od zemalja osnivača 1945., no povukao se 1984., tijekom predsjedanja Ronalda Reagana, u znak prosvjeda zbog navodnog lošeg financijskog upravljanja i uočene antiameričke pristranosti tijekom Hladnog rata. SAD se vratio u UNESCO 2003. pod administracijom Georgea W. Busha, ali je prestao financirati agenciju nakon što je 2011. pod Obaminom administracijom glasala za uključivanje Palestine kao punopravne članice.

Pet godina nakon što se Trump povukao iz UNESCO-a 2018., Bidenova administracija pridružila mu se i najavila planove za plaćanje više od 600 milijuna dolara zaostalih dugovanja, tvrdeći da je odsutnost SAD-a omogućila Kini da popuni prazninu koja je ostala u kreiranju politika ove organizacije, osobito u oblikovanju globalnih standarda o tehnologiji, obrazovanju i umjetnoj inteligenciji.

Što je UNESCO?

UNESCO je kratica za Organizaciju Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu, osnovanu nakon Drugog svjetskog rata radi promicanja mira međunarodnom suradnjom. Danas je u članstvu ove organizacije gotovo 200 zemalja te 12 pridruženih članica.

Agencija je najpoznatija po očuvanju kulturne baštine preko svog programa UNESCO-ove svjetske baštine, u koji je uvršteno 1248 povijesnih znamenitosti u 170 zemalja radi njihove zaštite, uključujući Taj Mahal, piramide u Gizi i katedralu Notre Dame.