Europski je parlament u četvrtak podržao uvođenje Europskog instrumenta mirovne pomoći koji, pored troškova vojnih misija i operacija EU-a, Uniji omogućuje financiranje i mirovnih operacija na globalnoj razini koje vode treće države ili međunarodne organizacije
Osnivanje instrumenta mirovne pomoći predložila je visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini u lipnju 2018., a obuhvaćat će samo izdatke u području vojske ili obrane koji se ne mogu financirati iz proračuna Unije, kako je utvrđeno Ugovoru o EU-u (članak 41. stavak 2. UEU-a).
Europski će instrument mirovne pomoći biti izvanproračunski fond za koji je predviđeno 10,5 milijardi eura u razdoblju od 2021. do 2021, čime će se omogućiti financiranje 'operativnog djelovanja koje ima implikacije u području vojske ili obrane u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP)'. Doprinosi pojedinih država fondu bit će određeni na temelju bruto društvenog proizvoda država članica.
vezane vijesti
Osnivanjem Instrumenta mirovne pomoći, zamijenit će se postojeći izvanproračunski fondovi za financiranje operacija s 'vojnim ili obrambenim implikacijama'. To su Instrument mirovne pomoći za Afriku te mehanizam Athena za financiranje zajedničkih troškova mirovnih vojnih operacija EU-a.
Dosad je u okviru Instrumenta mirovne pomoći za Afriku bilo dopušteno samo financiranje mirovnih operacija pod afričkim vodstvom a putem mehanizma Athena zajedničkim financiranjem bio je obuhvaćen relativno mali udio troškova vojnih operacija (5 - 10 posto).
Europskim instrumentom mirovne pomoći želi se znatno povećati zajedničke troškove kako bi se osigurala veća solidarnost.
Instrument mirovne pomoći može uključivati osposobljavanje, davanje opreme i druge vrste potpore partnerima EU-a, kako bi im se pomoglo u rješavanju krize.
U izvješću, usvojenom velikom većinom glasova zastupnika na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, navodi se da 'EU želi postati globalni akter za mir te teži održavanju međunarodnog mira i sigurnosti te poštovanju međunarodnog humanitarnog prava i prava u području ljudskih prava'.
Europarlamentarci traže da se sredstvima fonda ne financiraju operacije koje krše međunarodno pravo i ljudska prava, a od Visoke predstavnice da se 'pri izradi prijedloga za višegodišnje programe djelovanja i ad hoc mjere pomoći u cijelosti provedu stajališta Parlamenta, uključujući povlačenje prijedloga kojima se Parlament protivi'.
Izvjestiteljica Hilde Vautmans istaknula je kao je sigurnosno okruženje europske unije kompleksnije i nepredvidljivije nego ikad, zbog čega je potrebno da EU razvije 'nužne instrumente koji povećavaju sposobnost Unije da očuva mir, spriječi sukobe i ojača međunarodnu sigurnost. Europski instrument mirovne pomoći je ta poveznica koja nedostaje prema efektivnijem i fleksibilnijem vanjskom djelovanju EU-a'.
