PODACI HNB-A

Znatno manja izravna inozemna ulaganja u lanjskih devet mjeseci

12.01.2016 u 08:05

Bionic
Reading

Izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku u prava su tri tromjesečja prošle godine iznosila 666,1 milijun eura, što je znatno manje nego u istom razdoblju 2014. godine, preliminarni su podaci koje je Hrvatska narodna banka (HNB) objavila u ponedjeljak.

Isključi li se iz statistike za prvih devet mjeseci 2014. učinak kružnih ulaganja (koja imaju učinak povećanja izravnih ulaganja u oba smjera, odnosno u Hrvatsku i inozemstvo), izravna inozemna ulaganja su u prva tri kvartala prošle godine bila gotovo upola manja u odnosu na isto razdoblje 2014.

Naime, središnja banka u statistici izravnih inozemnih ulaganja ne daje usporedbu s istim razdobljem godine prije, a podaci iz platne bilance pokazuju da su u prvih devet mjeseci 2014. izravna inozemna ulaganja iznosila 2,8 milijardi eura, no pritom se gotovo 1,5 milijardi eura odnosilo na tzv. kružno ulaganje zabilježeno u lipnju 2014. godine.

Isključi li se učinak tog kružnog ulaganja, iznos izravnih inozemnih ulaganja u razdoblju siječanj-rujan 2014. bio je na razini 1,3 milijarde eura, pa proizlazi da je u prvih devet mjeseci prošle godine iznos izravnih stranih ulaganja manji za 651,9 milijuna eura nego u istom razdoblju 2014. godine.

'Neto priljev kapitala po osnovi inozemnih izravnih ulaganja u prva se tri tromjesečja 2015. godine snažno smanjio u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Glavni su razlog tome učinci konverzije kredita u švicarskim francima, zbog kojih je u trećem tromjesečju zabilježena visoka negativna zadržana dobit u djelatnosti financijskog posredovanja, pa je i ukupna zadržana dobit na strani obveza bila negativna', ističu analitičari središnje banke u posljednjem Biltenu HNB-a.

Po podacima iz statistike izravnih stranih ulaganja, u prvih devet mjeseci prošle godine kod zadržane je dobiti zabilježen negativni iznos od 379,5 milijuna eura.

Učinci konverzije kredita u švicarskim francima na izravna inozemna ulaganja vidljivi su i u statistici po djelatnostima prema kojima je u djelatnosti financijskog posredovanja, osim osiguravajućih i mirovinskih fondova, odnosno u bankarskom sustavu u prva tri tromjesečja prošle godine zabilježen negativan iznos od 604,8 milijuna eura.

Kako je dobar dio banaka koje su u Hrvatskoj davale kredite u švicarskim francima u vlasništvu austrijskih banaka, preliminarni podaci središnje banke po zemljama pokazuje negativan iznos (473,6 milijuna eura) kod Austrije.

U statistici izravnih ulaganja po djelatnostima i zemljama vidljiv je, pak, utjecaj prodaje TDR-a, odnosno duhanskog biznisa Adris grupe BAT-u, s obzirom da su strana ulaganja u djelatnost proizvodnje duhanskih proizvoda iznosila 518,3 milijuna eura, a među zemljama u devet mjeseci prošle godine prednjači Velika Britanija s iznosom ulaganja od 586,4 milijuna eura.

British American Tobacco (BAT) je krajem rujna završio preuzimanje Tvornice duhana Rovinj (TDR) te tvrtki u sastavu Adrisove duhanske strateške poslovne jedinice, a transakcija je, nakon odbitka obveza TDR-a, iznosila 505 milijuna eura.

Po preliminarnim podacima HNB-a, strani su investitori u prvih devet mjeseci prošle godine, osim u duhansku industriju, nešto više ulagali u nekretnine (vlasnička ulaganja u nekretnine iznosila su 122,6 milijuna eura), građevinarstvo (76,5 milijuna eura), hotele i restorane (73,6 milijuna eura) te trgovinu na veliko i posredovanje u trgovini (71,1 milijun eura).

Osim Velike Britanije, nešto veći iznosi izravnih ulaganja zabilježeni su iz Luksemburga (256,9 milijuna eura), Nizozemske (112,1 milijun eura) i Slovenije (72,6 milijuna eura).

Po podacima središnje banke, u razdoblju od 1993. godine do kraja rujna prošle godine izravna su inozemna ulaganja u Hrvatsku iznosila 30,07 milijardi eura.

U proteklih nešto više od 22 i pol godine najviše su u Hrvatsku ulagali investitori iz Nizozemske (6,01 milijarda eura), Austrije (5,94 milijarde eura), Njemačke (2,56 milijardi eura), Mađarske (2,18 milijardi eura) i Luksemburga (2,02 milijarde eura).

Po djelatnostima, najznačajnija su strana ulaganja od 1993. do kraja rujna prošle godine bila u hrvatske banke (6,7 milijardi eura), a slijede ostale poslovne djelatnosti (3,35 milijardi eura), trgovina na veliko i posredovanje u trgovini (s 2,61 milijarda eura), poslovanje nekretninama (2,36 milijardi eura), pošta i telekomunikacije (1,83 milijardi eura), itd.