NEVJEROJATNI IZNOSI

Zna li predsjednica koliko smo uopće dužni i što donosi slabija kuna?

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 03.02.2017 14:58
  • Objavljeno 03.02.2017 u 15:00
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović slabila bi kunu

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović slabila bi kunu

Izvor: Pixsell / Autor: tportal.hr

Hrvatska država, sva poduzeća i svi njeni građani dužni su 693 milijarde kuna. Naš je dug dva puta veći od svega što svi građani, poduzeća i država naprave, prodaju i izvezu u godinu dana – dužni smo dva BDP-a, upozorio je viceguverner Hrvatske narodne banke (HNB) Vedran Šošić u svjetlu preporuka Vijeća za gospodarska pitanja predsjednice Kolinde Grabar Kitarović

Predsjedničino vijeće Vladi je poručilo: u deset godina kunu treba oslabiti 10 posto! Što to znači? To znači da bismo za deset godina, 2027., za euro dobili deset posto više kuna. Primjerice, sada se za euro dobije 7,5 kuna, a 2027., prema predsjedničinim željama, dobili bismo 8,25 kuna.

Što time dobivamo?

Prema mišljenju ekonomista koji se protive politici fiksnog tečaja Hrvatske narodne banke, time bismo postali zanimljiviji turistima, a istovremeno bismo ojačali izvoz. Prosječan turist iz Njemačke 2027. godine za svoj euro mogao bi kupiti deset posto više robe nego što to može sada, naravno pod uvjetom da svi drugi parametri ostanu isti. Profitirali bi i svi izvoznici koji naplaćuju u eurima. Recimo, brodogradilište proda brod vrijedan 50 milijuna eura. Po sadašnjem tečaju, to iznosi 375 milijuna kuna, a ako kuna oslabi deset posto, on u Hrvatskoj vrijedi 412,5 milijuna kuna. Razlika od 37,5 milijuna kuna nije za bacanje.

Pa u čemu je onda problem i zašto ne slabimo kunu?

Zbog gore spomenutog duga od 693 milijarde kuna. Čak 75 posto tog duga je u stranim valutama - pretežno u eurima - što zagovornici slabljenja kune nekako stalno zaboravljaju, a na što je u četvrtak na HRT-u upozorio guverner HNB-a Vedran Šošić. Cijela država, poduzeća i građani i svi jedni drugima dugujemo oko 517 milijardi kuna ili gotovo 70 milijardi eura. Ako ponovno pretpostavimo da će 2027. cijela hrvatska, europska i globalna ekonomija izgledati isto kao što izgleda danas, s deset posto slabijom kunom, naš dug bi porastao za sedam milijardi eura (50 milijardi kuna).

Vedran Šošić, viceguverner HNB-a, upozorava na dug u eurima Pixsell

Vedran Šošić, viceguverner HNB-a, upozorava na dug u eurima Pixsell

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Visnjic

Vedran Šošić, viceguverner HNB-a, upozorava na dug u eurima Pixsell

Kako bismo lakše razumjeli i predočili si ukupan dug države, poduzeća i građana od 70 milijardi eura, prikazat ćemo ga pomoću osobnih financija. Osoba koja prima prosječnu plaću od 6000 kuna, tj. 800 eura mjesečno, ima godišnji prihod od 9600 eura. U svom radnom vijeku od 35 godina, pod također ilustrativnom pretpostavkom da će uvijek imati istu plaću, zaradit će 336.000 eura.

Drugim riječima, naš bi Sizif trebao raditi nešto više od 200.000 godina da bi vratio sav dug izražen u eurima (trebao bi raditi još nekoliko tisuća godina da pokrije i dug u kunama i drugim valutama, no to je, kao i prva usporedba, znanstvena fantastika). Kada bi svaki od četiri milijuna Hrvata godišnje zarađivao 9600 eura i kada bi svaku plaću dao isključivo za vraćanje duga, ispalo bi da bismo svi trebali dvije godine raditi besplatno jer, podsjećamo, dužni smo dva BDP-a.

Uvijek ima 'ali'

Zagovornici slabljenja kune vjeruju da bi deprecijacija pogurala izvoznike i turizam. Na razini čitave ekonomije to je točno, no pitanje je hoće li izvoznici i turisti toliko profitirati da povuku čitavo gospodarstvo. Da u najboljoj namjeri sutra oslabimo tečaj kune za deset posto, prosječno izvozno poduzeće zarađivalo bi deset posto više u kunama. No tu je opet pitanje duga, jer isto to poduzeće u knjigama vjerojatno ima kredit u eurima pa mu dug raste i poništava svu zaradu.


Plenković bi uvođenje eura, Grabar Kitarović slabiju kunu  Pixsell

Plenković bi uvođenje eura, Grabar Kitarović slabiju kunu Pixsell

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek


'Bilance hrvatskih poduzeća su poražavajuće', komentira za tportal ekonomist Guste Santini. Prema podacima Eurostata, hrvatska poduzeća duguju oko 15 puta više u odnosu na prihode koje ostvaruju – drugim riječima, nemaju puno prostora za nove investicije i zapošljavanje, a vrlo često ekonomisti upozoravaju da je dug poduzeća i veći problem od duga države.

Plenković obećao uvođenje eura

Premijer Andrej Plenković početkom godine rekao je da će njegova vlada intenzivno raditi na uvođenju eura. Naputci Grabar Kitarović iznenađuju: za uvođenje eura potrebno je imati stabilan tečaj uz smanjenje dugova, a slabljenjem kune uvođenje eura se odgađa.

'Plenković i guverner HNB-a Boris Vujčić misle da je bolje uvesti euro kako bi se eliminirao tečajni rizik. Pitanje vezanje tečaja kune i eura, pa čak i dinara i njemačke marke, osobno sam kritizirao. To danas više nitko ne može kritizirati i to nije primjereno jer bi deprecijacija kune mogla slomiti cijeli financijski sistem. To bi bio slom sistema jer gospodarstvo ima tragičnu bilancu, a odnos kapitala i obaveza je katastrofalan', napominje za tportal Santini.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!