BRANKO ROGLIĆ

'Žele me posvađati s Todorićem, ali mi imamo normalan odnos '

branko roglić

branko roglić

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Ivo Ravlić

Iako ga slovenska javnost percipira kao 'spasitelja Mercatora' od Todorićeva preuzimanja, Branko Roglić u razgovoru za tportal kaže da želi biti korektan s vlasnikom Agrokora. Kao najbolje rješenje za trgovački slovenski lanac vidi razmjenu dionica između Mercatora i Konzuma

S Brankom Roglićem, vlasnikom distributerske tvrtke Orbico i za slovenske medije 'spasiteljem Mercatora', razgovarali smo u Dubrovniku na forumu Brown. Na pitanje kako mu se sviđaju panel-diskusije Roglić odgovara: 'Ja vam više od priča volim brojke.'

Zanima li Vas paket Mercatorovih dionica koji prodaje Pivovarna Laško i hoćete li zaista pomutiti planove Ivici Todoriću?

- Pozvali su me da budem dio tog konzorcija (op. a. - koji bi dokapitalizirao prezaduženu Pivovarnu Laško), ali nikad prije nisam imao ozbiljnih namjera vezanih uz Mercator. Prvenstveni interes mi je Pivovarna Laško jer Orbico već distribuira njihove proizvode u Hrvatskoj i Makedoniji. Želim da moj posao dobro funkcionira i u ostalim zemljama u regiji i zato sam pristao biti član konzorcija koji bi mogao dokapitalizirati Laško. Ipak, čini mi se da će odluku o tome donijeti slovenska vlada jer Laško duguje državnim bankama, a ako produlje kredite, neće trebati dokapitalizacija.

Kakav će biti Vaš stav prema prodaji paketa dionica Meractora ako se realizira dokapitalizacija i postanete suvlasnik Laškog?

- Prodaja Meractora i dokapitalizacija Laškog dva su odvojena problema, iako su plasirane neke informacije da bi me posvadili s gospodinom Todorićem. I u slučaju dokapitalizacije neću biti tako moćan da odlučujem o Meractoru, odluka je ipak u slovenskim rukama i mislim da je dobro da i dalje tako ostane. U normalnim sam odnosima s Todorićem, no u Hrvatskoj sam generalni konzul Slovenije i normalno je da branim slovenske interese. Čini mi se da je za budućnost jedne i druge kompanije, Mercatora i Konzuma, najbolje da se razmijene njihove dionice.

Zašto je slovenska javnost negativno reagirala na mogućnost da Todorić preuzme Mercator?

- Mislim da je ta percepcija posljedica straha slovenskog gospodarstva da ne izgubi izvoz. Smanjivanje količine slovenskih proizvoda za petnaest posto na policama Mercatora izazvalo bi velike probleme slovenskoj prerađivačkoj industriji. Slovenci su vrijedni, oni su najuspješnija zemlja u tranziciji, normalno je da se brane i ne žele riskirati. S druge strane, želim biti korektan i s Todorićem, ne želim sukobe, on je moj kupac, bio bih idiot kad bih išao protiv njega. Pristao sam biti dio konzorcija za Laško, ali ako se posao ne realizira – opet dobro, nemam pretenzija biti najveći na svijetu. Treba znati uravnotežiti zaduženost i poslovanje, ne kasnim s plaćanjem radnicima niti dobavljačima, Orbico nikad nije reprogramirao kredit.

Je li i Vas kao i Emila Tedeschija naljutila izjava Nadana Vidoševića, koji je kazao da Atlantic i Agrokor 'plešu kako banke sviraju'?

- Nije to smio reći, to je neozbiljno. Ali ozbiljan čovjek nikad ne bi pristao voditi HGK i biti predsjednik uprave Kraša. To može samo onaj koji smatra da komora nije ozbiljan posao. Mislim da je HGK hipertrofirana organizacija i da previše stoji hrvatske porezne obveznike. Komora ima budžet od nekoliko stotina milijuna kuna, oni tamo sjede u fenomenalnim salonima, investiraju u podružnice... Trebaju raditi razumno i s mjerom i pokazati rezultate ljudima koji ih plaćaju.

Na forumu svi govore o poduzetničkim barijerama, kako to država može riješiti?

- Država nema što pomagati poduzetnicima, odnosno može im pomoći samo na jedan način: da smanji poreze! Moramo hitno uravnotežiti realnu ekonomiju i javnu potrošnju, ako to ne napravimo, srljat ćemo u propast. Apsurdno je da se u Hrvatskoj bune sindikati koji zastupaju javnu potrošnju, umjesto da se bune ljudi u realnoj ekonomiji. Kad sam prije pet godina preuzeo Emonu u Sloveniji otpustili smo pola ljudi, to je bila socijalistička firma u kojoj je omjer činovnika naspram radnika bio jedan prema jedan. Smanjivanje broja radnih mjesta neminovno je u svim bivšim socijalističkim zemljama, dijelom zbog tehnologije, ali dijelom i zato što tržište ne može podnijeti toliki broj činovnika na broj radnika u proizvodnji.

Dijelite li premijerkin optimizam, izlazi li Hrvatska iz krize?

- Nismo još došli ni do dna krize, a ja sam prije godinu dana procijenio da ćemo iz nje izaći za pet godina. Čeka nas restrukturiranje brodogradnje, što u prijevodu znači da moramo ili ukinuti pola radnih mjesta u sektoru ili pronaći nove vlasnike i banke koje će osigurati stalan dotok svježeg novca. Slično je s građevinarstvom, u Zagrebu se ne može prodati 15.000 stanova. Svi govore da će država pomoći pa će banke smanjiti kamate na kredite. To nije dovoljno: ljudi moraju moći kupiti stan za 1.000 eura po kvadratnom metru. Kupio sam dva stana u Sofiji na izvanrednoj lokaciji upravo po toj cijeni! Izgradnja stana košta 800 eura, ni u jednoj drugoj branši marža ne iznosi sto posto, pa se to mora zaustaviti i u građevinarstvu. Država se nema tu što miješati. A što se tiče Vlade, ona je dobro krenula u borbi protiv korupcije, no čini mi se da je stala. Vlast koja nam želi dobro mora izdržati do kraja i provesti promjene.

Rekli ste mi kako je najveća komparativna prednost Hrvatske Jadranska obala, kako objašnjavate da Goran Štrok zbog prezaduženosti prodaje Jadranske luksuzne hotele?

- Investicije treba usklađivati s razvojem tržišta, ako ste investirali previše, a niste postigli prodanost proizvoda – bankrotirat ćete! Pojavio se velik broj hotela s pet zvjezdica, a to se nije dovoljno promoviralo da bi se privuklo bogate ljude koji mogu napuniti te hotele. Imam dva hotela, na Hvaru i u Baškoj Vodi, zaustavio sam se na tri i četiri zvjezdice jer sam znao da je to 90 posto tržišta. Hoteli s pet zvjezdica drže samo 10 posto tržišta i mogu uspjeti samo u Dubrovniku, Hvaru i Opatiji.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi