Najvažnije svjetsko tijelo po pitanju klimatskih promjena, Međuvladin panel o promjeni klime (IPCC, Intergovernmental Panel on Climate Change), koji djeluje pod okriljem Ujedinjenih naroda, početkom mjeseca objavio je dosad najoštrije upozorenje o potrebi da se rast temperature zaustavi na prosječnih 1,5 stupnjeva Celzijevih jer bi već i pola stupnja jače zatopljenje moglo izazvati višestruko teže posljedice po okoliš i ljude.

I dok se IPCC bavio općenitim i sveobuhvatnim promjenama i posljedicama, desetak znanstvenika s kineskih, britanskih i američkih sveučilišta i instituta pažnju je usmjerilo na moguće posljedice koje bi klimatske promjene mogle imati na proizvodnju i konzumaciju najpopularnijeg alkoholnog pića u svijetu – piva.

Razmatrajući nekoliko modela očekivanih klimatskih promjena do kraja stoljeća, procijenili su kako će svaki od njih utjecati na uzgoj ječma, koji je uz vodu, hmelj i kvasac osnovni sastavak za proizvodnju piva. U članku objavljenom ovih dana u časopisu Nature zaključuju da će 'široko raširene i ozbiljne suše i vrućina izazvani klimatskim promjenama uzrokovati značajne promjene u globalnoj potrošnji piva i povisiti mu cijenu'.

Ječam je jedna od najpopularnijih svjetskih žitarica i većinom se koristi kao ishrana u uzgoju stoke, no oko šestine svjetske proizvodnje odlazi na proizvodnju piva. Znanstvenici su u svoje modele uključili i činjenicu da se prehrana stoke favorizira u trenucima manjeg prinosa ječma, zbog čega smanjivanje količine uzgojenog ječma ima jači utjecaj na konačnu cijenu piva. Pojedinačno, najveći svjetski proizvođač ječma je Rusija, slijede Njemačka i Francuska, a Europska unija zajednički daje čak 40 posto svjetske proizvodnje.

U svojoj analizi znanstvenici su izdvojili i neke pojedine države, posebno one koje imaju poznatu kulturu ispijanja piva, te izračunali moguće učinke klimatskih promjena na potrošnju i cijene popularnog pića. U modelu koji predviđa najekstremnije klimatske promjene do kraja stoljeća svjetska potrošnja piva bi se smanjila u prosjeku za 16 posto (što je ugrubo jednako cjelogodišnjoj potrošnji piva u Sjedinjenim Američkim Državama 2011. godine), a cijene piva bi se u prosjeku udvostručile.

Pojedinačno, mamurluk bi u nekim državama bio puno neugodniji. Cijena piva bi, primjerice, u najpogođenijoj Poljskoj porasla gotovo pet puta, a u tom smislu teško bi stradala i Češka, u kojoj bi pivo poskupilo dva i pol puta. Cijene bi značajno porasle i u Kanadi (+133 posto), Belgiji (+95 posto) i Irskoj (+93 posto). Njemačka bi prošla ipak nešto povoljnije s tek osampostotnim poskupljenjem.

U istom scenariju potrošnja bi najviše bila smanjena u Belgiji, i to za 33,5 posto, a tek nešto blaže bile bi pogođene Njemačka (-31,4 posto), Poljska (-30,3 posto), Češka (-29,7 posto), Irska (-29,5 posto) ili Velika Britanija (-26,9 posto). Kina, koja je trenutno najveće svjetsko tržište piva, imala bi nešto umjereniji pad od devet posto, a Australija bi imala pad od sedam posto dijelom zahvaljujući tome što je jedna od rijetkih država u čijim bi pojedinim regijama uzgoj ječma zbog klimatskih promjena bio lakši.

Čak i u najblažem od razmotrenih scenarija globalna potrošnja bi pala u prosjeku za četiri posto, a cijene bi skočile za 15 posto, predviđaju znanstvenici. Potrošnja u državama poput Irske, Belgije ili Češke snizila bi se za devet do 13 posto, a sličan pad bi bio i u Njemačkoj.

'Ne postoji sumnja da će utjecaj klime na dostupnost piva i njegovu cijenu za milijune ljudi diljem svijeta biti sol na ranu', izjavio je za britanski The Guardian profesor Dabo Guan sa Sveučilišta East Anglia, jedan od suautora istraživanja. 'Postoji nešto fundamentalno u međukulturalnoj ulozi piva', dodao je i objasnio da bi skokovi cijene ili povremene nestašice mogli čak utjecati i na društvene strukture, podsjetivši na razdoblje prohibicije alkohola u SAD-u, tijekom kojeg je došlo do rasta organiziranog kriminala.

Guan je kazao i da je malo vjerojatno da bi ulogu ječma mogle preuzeti druge žitarice, poput pšenice, jer će klimatske promjene utjecati na uzgoj svih njih. Čak niti druge alternative koje bi mogle nadomjestiti zadovoljstvo ispijanja piva, poput čokolade, kave ili čaja, neće biti opcija jer će i one poskupjeti. Neki znanstvenici dodatno upozoravaju da bi, osim količine i cijene, stradati mogao i okus piva jer će klimatske promjene utjecati i na uzgoj hmelja koji mu daje karakterističnu gorčinu.

Zbog nužnih pretpostavki koje su napravljene tijekom istraživanja navedeni porast cijene i manjak u proizvodnji ne mogu se smatrati preciznim predviđanjem budućnosti, istaknuo je Guan, ali koriste kako bi se ilustrirao utjecaj klimatskih promjena. Istraživanje jasno pokazuje da će zbog globalnog zatopljenja pivo biti skuplje i teže dostupno, zaključuje on. Uzme li se u obzir to da je upravo pivo jedan od najčešćih načina na koje se ljudi osvježavaju tijekom ljetnih vrućina, jača suša zbog klimatskih promjena neće biti samo na poljima ječma, nego očito i u grlima.