Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, večeras je u središnjem HTV-ovom Dnevniku govorio o uzrocima povećanja uvoza hrane u Hrvatsku
Uvoz hrane u Hrvatsku znatno se povećao od ulasku u Europsku uniju. Dok je u 2013. u Hrvatsku uvezeno hrane u vrijednosti od dvije milijarde eura, 2024. uvoz je porastao na šest milijardi, čime smo među najvećim uvoznicima hrane u EU-u. Najkritičnije je u sektoru mesa – prije 12 godina uvezli smo 99.000 tona mesa, a 2024. 180.000 tona. Uvoz kruha i pekarskih proizvoda povećao se od 2013. s 95.000 na 202.000 tone, a mlijeka i mliječnih proizvoda sa 187.000 na 340.000 tona.
Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, kazao je za HRT-a da bi pojednostavljeno objašnjenje takvog porasta uvoza hrane bilo to što je dohodak poljoprivrednika sve manji, što je onda dovelo do odustajanja od proizvodnje. No kako dodaje, ipak je riječ o složenijem problemu.
'Osnovni problemi, parametri, su na dvije strane. Jedna je ona primarne poljoprivredne proizvodnje, a drugi izazovi su tržišne prirode', rekao je Jakopović za HRT.
'Što se tiče primarne poljoprivredne proizvodnje, mislim da je glavni razlog u padu proizvodnje zapravo nesređeno pitanje našeg zemljišta, kako državnog, tako i privatnog', rekao je Jakopović.
Naime, dodao je, zakon o nasljeđivanju vrlo teško ide u izmjenu, privatne parcele su toliko sitne da se ne isplati proizvoditi, a sređivanje čestica košta izuzetno puno.
'Zakon o nasljeđivanju svakako bi trebalo mijenjati', poručio je.
Što se tiče tržišnog dijela, proizvođač, odnosno prerađivač je slabija karika u lancu, nastavio je Jakopović. Rekao je da statistička analiza pokazuje da glavninu poljoprivrednih proizvoda uvozimo odakle su trgovački lanci.
Govoreći o kvaliteti uvozne robe, rekao je da sigurno ne može biti jednake kvalitete meso koje je jučer ili prekjučer zaklano u domaćoj klaonici i nešto što je danima, tjednima ili mjesecima putovalo.
'Dovoljno je da to usporedi svaki naš potrošač', dodao je.
Jakopović je rekao da se zaokret može napraviti nacionalnim subvencijama i jačom zaštitom domaće proizvodnje.
'Prije svega, mi svi zajedno kao potrošači moramo mijenjati naše potrošačke navike. Moramo pogledati otkud je neka namirnica došla jer kupnjom domaćeg proizvoda sigurno će u konačnici jačati proizvodnja i te namirnice biti i dostupnije, i cjenovno prihvatljivije za naše građane', zaključio je.