STRANAČKI EKONOMISTI

Zašto HBOR čuva milijardu kuna?

  • Autor: Damir Petranović
  • Zadnja izmjena 20.09.2011 16:29
  • Objavljeno 20.09.2011 u 14:41
fondovi stranački

fondovi stranački

Izvor: Promo fotografije / Autor: Globtour Event

Ekonomski stratezi HDZ-a (Zdravko Marić), SDP-a (Branko Grčić) i HNS-a (Dragan Kovačević) na 5. međunarodnoj konferenciji fondovske industrije u Splitu otvoreno su debatirali o prilično jadnom stanju i perspektivi hrvatske ekonomije: pred mahom stručnom javnosti sučelili su ideje iz svojih predizbornih programa, iako je Marić bio donekle suzdržan jer 'ne može govoriti o programu koji Vlada još nije predstavila'. Pretpostavlja se da je mislio na HDZ, a ne na Vladu, no nitko od prisutnih nije mu to zamjerio

'Da, u ovom trenutku bilježimo značajno pomanjkanje investicija, ali ono dolazi iz globalnog okvira. Sve zemlje u regiji bilježe višestruko smanjenje priljeva kapitala', priznao je Marić, inače državni tajnik u Ministarstvu financija. Upravo zato, kažu, potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Milošević nije se pojavio u Splitu - čovjek naporno radi kako bi u Hrvatsku dovukao nešto svježeg novca.

Kukuriku koalicija u idućem razdoblju predviđa investicije od 15 milijardi eura, otkrio je Grčić, no i on je priznao da se radi mahom o planovima koje je zacrtala HDZ-ova vlada. 'Nemamo dvije Hrvatske, slažemo se s onim što je Vlada detektirala i to se mora nastaviti, no nezadovoljni smo brzinom kojom se projekti ostvaruju. S tvrdim proračunskim ograničenjima koja su pred nama očekujemo značajno sudjelovanje privatnog kapitala, pa čak i u državnim projektima za koje trenutno nemamo novca.

Treba otvoriti prostor privatnom kapitalu, prije svega u energetskim projektima - tu već postoje zainteresirani ulagači, veliki domaći igrači, ali i investitori iz inozemstva, posebno Njemačke', kazao je Grčić. Po HNS-ovom Draganu Kovačeviću situacija je jednostavna: model s milijun i pol zaposlenih i isto toliko umirovljenika i nezaposlenih čisto matematički je neodrživ.

'Ekonomski model temeljen na potrošnji i uslugama je potrošen, on se hitno mora mijenjati i moramo se orijentirati na stvaranje novih vrijednosti. Moramo drastično povećati učinkovitost administracije i spriječiti samovolju lokalnih šerifa', kazao je Kovačević, najavivši da bi nova koalicijska vlada kao jedan od prvih poteza uvela nultu stopu za reinvestiranu dobit. Nešto kasnije od srca je priznao HDZ-ovom kolegi Mariću: 'I kad mi dođemo na vlast, problemi će ostati!'

Otvorena debata najvažnijih stranačkih ekonomista, koju je duhovito moderirao novinar Zoran Šprajc, pokazala je da se u mnogim stavovima najveće stranke nimalo ne razlikuju: u Hrvatskoj je potrebna 'interna devalvacija', odnosno smanjenje cijene proizvoda za izvoz - najprije smanjenjem poreznog opterećenja na plaćama, a zatim i pokušajem utjecaja na cijene energenata te na kamatne stope banaka. 'I da nije bilo krize, prije ili kasnije došli bismo na iste teme', kazao je Marić.

'Bankarski sektor ima profit na europskoj razini, dok gotovo kompletna industrija zarađuje gotovo kao na početku dvadesetog stoljeća. Neke banke čak ni u najvećoj krizi nisu ni dirnule svoje kamate i upravo zato smo u dva navrata predlagali zakon o progresivnom oporezivanju kamata i ekstraprofita. Hrvatska narodna banka mora zatražiti transparentno određivanje visine kamata, nema nikakve prepreke da se to učini', predložio je Grčić. Kovačević se, pak, zapitao zašto na računu Hrvatske banke za obnovu i razvoj stoji milijardu kuna neiskorištenih sredstava - treba ih, kaže, plasirati u gospodarstvo, pa makar se izgubilo 20 posto od tog iznosa.

'Zašto se ne bi, recimo, uvela kreditna linija za kupnju stanova po kamati od tri i pol posto? To bi prije ili kasnije sigurno djelovalo i na banke', zapitao se, premda su nešto kasnije svi sugovornici priznali da je ponašanje banaka u stranom vlasništvu vrlo logično - zašto bi riskirali sniženjem kamata na kredite građanima i gospodarstvu kad čak i na državnim obveznicama zarađuju sedam posto?

'Nismo sigurni koliko bi oslobađanje sredstava iz pričuve HNB-a koristilo gospodarstvu - da, puštanje preko pet milijardi kuna pomoglo je gospodarstvu da 'prodiše', no moramo voditi računa i da je 90 posto bankarskog sektora u rukama stranaca. Ukoliko bi banke počele povlačiti taj novac iz Hrvatske, mogli bismo doći u probleme', priznao je Marić.

Jedini istinski sukob na okruglom stolu izbio je zbog najave prenošenja državnih dionica Croatia osiguranja i JANAF-a u Umirovljenički fond, čime bi se isplatila još jedna rata duga umirovljenicima. Dok državni tajnik Marić nije želio kazati hoće li se dionice doista prodavati - jer to ovisi o okolnostima na tržištu - HNS-ovac Kovačević potez je nazvao 'najvećom mogućom glupošću'.

'Od Umirovljeničkog fonda stvoren je skupi prolazni račun koji će se po obavljenom poslu zatvoriti, umjesto da se napravio zatvoreni investicijski fond. Privatiziranje Croatia osiguranja i JANAF-a je nepotrebno i beskorisno, bilo bi pametnije čak i zadužiti se za vraćanje duga umirovljenicima. Osim toga, zašto niste umjesto ovih dviju tvrtki prenijeli, recimo, dionice Ine? Upravljačka prava ionako ste izgubili, pa je svejedno imate li 25 ili 51 posto dionica. A od Mađara ste mogli dobiti preko šest tisuća kuna po dionici!', obrušio se Kovačević na kolegu iz HDZ-a.

Od zanimljivih najava s okruglog stola treba izdvojiti SDP-ov plan smanjenja davanja na najniže plaće, te definitivno uvođenje poreza na dividendu - jer je nelogično da strani vlasnici hrvatskih tvrtki ovu vrstu zarade iznose u inozemstvo i porez plaćaju jedino u matičnim državama. Stopa PDV-a, složili su se svi, do daljnjega ostaje 23 posto.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi