NOVI VLASNIK STUDENCA:

'Zaposlit ću 50 komercijalista i krećem u borbu s Jamnicom'

21.09.2016 u 06:57

Bionic
Reading

Novi vlasnik Studenca je češka Kofola, tvrtka koja je lani preuzela slovensku Radensku, ali i proizvodnju bezalkoholnih pića zagrebačkog Badela 1862. Vlasnik Kofole, Čeh grčkog podrijetla Jannis Samaras, za tportal je otkrio kako će odmah poslije preuzimanja Studenca zaposliti 50 komercijalista, ali i vratiti proizvodnju Inke, Nare i Voćka u Hrvatsku

Koliko su trajali vaši pregovori s Podravkom i što je bilo najteže?

Pregovori su trajali gotovo dvije godine, a naravno, najteži dio pregovora bio je dogovor oko cijene.

Ako ste se toliko borili oko cijene, zašto je niste objavili?

Takav je bio dogovor. Inače ne objavljujemo cijene po kojoj kupujemo druge tvrtke. Iznimka je recimo Radenska, ali ta tvrtka je bila u većinskom državnom vlasništvu pa je javnost zanimalo za koliko je prodana.

Koji će vam biti prvi potezi nakon preuzimanja Studenca?

Najprije moramo centralizirati sve poslove u Hrvatskoj. Imamo Naru, Inku i Voćka u Radenskoj, a sad imamo Studenac. To treba spojiti. Već smo počeli graditi prodajni tim. U njemu je sada deset ljudi, a ja želim da ih bude barem pedeset, možda i šezdeset. Tek onda možemo raditi veće zahvate.

Kako se planirate nositi s konkurencijom u Hrvatskoj, ponajprije s Jamnicom Ivice Todorića?

Konkurencija je dobra i jaka, s odličnim marketingom. Jamnica je snažna tvrtka. Oni su nam velika konkurencija, kao i mi njima. Volim kada je konkurencija inteligentna, to nas sve čini boljima umjesto da konkuriramo rezanjem cijena. To nije dobro za tvrtku, ali ni za potrošače, jer ako režete cijenu, režete i kvalitetu.

Što se događa s bivšim Badelovim brendovima?

Zapravo, ništa dramatično. Preuzeli smo ih početkom godine i počeli smo proizvoditi u našoj tvornici u Sloveniji, a pričekat ćemo da vidimo što ćemo moći napraviti sa Studencem pa ćemo znati u kojom smjeru treba razvijati Inku, Naru i Voćka. Očekuje ih velik napredak kada ih objedinimo u jedinstven hrvatski portfelj.

Kakve ste rezultate ostvarili u dosadašnjem tijeku godine na razini Kofola grupe?

U prvih pola godine prihodi su nam porasli 15 posto, na 264 milijuna eura. Imamo i 22 milijuna eura operativne dobiti, ali vam ne mogu otkriti što će se događati u ostatku godine. Na svim tržištima poslujemo solidno. Iznimka je Poljska, u kojoj malo zaostajemo.


Kako je nastala Kofola

Piće Kofola nastalo je 1960. u Čehoslovačkoj kao odgovor na američku Coca-Colu. Priča o njenom nastanku jako podsjeća na stvaranje Cockte u tadašnjoj Jugoslaviji. Naravno, Kofola je bila posve različita od Coca-Cole jer je bila na biljnoj bazi dok je većinu okusa dobivala od karamele. Piće se vrlo dobro prodavalo u Čehoslovačkoj sve do Baršunaste revolucije kojom je 1989. mirno srušen komunistički režim u toj zemlji. Devedesetih godina Coca-Cola je zauzela tržište, a ono je preplavljeno raznim brendovima i kopijama Coca-Cole i Kofole. Tek 2000. grčki imigrant Kostas Samaras uspijeva ponovno pokrenuti proizvodnju autentične Kofole te je ona spašena s ruba propasti postavši kompanija koja nastupa na šest tržišta i ostvaruje godišnji promet od oko 300 milijuna eura. Kostas je preminuo lani, a tvrtku vodi njegov sin Jannis.