Odredba da se za bavljenje kratkoročnim najmom u stambenim zgradama treba prikupiti suglasnost 67 posto suvlasnika dovela je do razdora u brojnim zgradama. Neki dobivaju anonimne prijetnje u poštanske sandučiće, a kod drugih je proradila zavist
Kako bi uredila međuvlasničke, ali i dobrosusjedske odnose, Vlada je nedavno donijela niz propisa vezanih uz održavanje i upravljanje nekretninama. Posebnim je zakonom, ali i Pravilnikom o kućnom redu propisano da su vlasnici stanova dužni prikupiti suglasnosti od najmanje 67 posto svojih susjeda da bi mogli krenuti u kratkoročni najam.
"Danas sam se baš uzrujala, već sam trebala dati na potpis suvlasnicima dokument da se slažu da imamo apartman, dobili smo popis od upravitelja zgrade s postotkom udjela, ima oko 75 suvlasnika stanova i 30-ak garaža. Zgrada ima i energetsku obnovu. Danas mi starija suvlasnica, osoba od 80-ak godina, kaže kako je dobila anonimno u kaslić pismo da nam ne potpiše. Prijete joj, bacila je taj papir pa kaže kako mi ne može potpisati, budući da se boji! Takvih starijih ima puno", samo je jedan od prigovora koje je dobila udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače.
"Procjenjujemo kako među onim vlasnicima stanova koji su nam se dosad javili ima polovina onih koji se tek žele početi baviti iznajmljivanjem i treba im suglasnost suvlasnika, a druga polovina su oni koji se već bave iznajmljivanjem, tako da suglasnost trebaju prikupiti u roku od pet godina", rekla je za Novi list predsjednica udruge Hana Matić.
vezane vijesti
Državne nekretnine ne potiču kratkoročni najam
Dodala je da su već predali Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti propisa kojima je određeno traženje suglasnosti većine suvlasnika.
"Jedan gospodin iz Osijeka se javio s problemom prikupljanja suglasnosti u stambenoj zgradi u kojoj je dio površina u državnom vlasništvu, pa njima upravlja tvrtka Državne nekretnine. U ovoj tvrtki imaju praksu da se po svim pitanjima slažu s većinom suvlasnika, njihovi predstavnici uopće ne dolaze na bilo kakav sastanak suvlasnika u zgradama. No u slučaju kratkoročnog najma oni apriori ne daju suglasnost za kratkoročan najam. Ovaj Osječanin je prikupio suglasnosti suvlasnika za 63 posto prostora, no dva prostora u prizemlju zgrade, koji su u derutnom stanju i u vlasništvu su države, za njih mu Državne nekretnine ne daju potpis, odnosno suglasnost", dodaje Matić.
Zvonimir Markulić, voditelj u Sektoru za upravljanje nekretninama Državnih nekretnina istaknuo je da u skladu sa stambenom politikom, ne podržavaju kratkoročni najam, pa stoga ni ne daju suglasnosti za takve djelatnosti.
"Kao trgovačko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske koje upravlja nekretninama u vlasništvu RH zauzimamo stav koji je u skladu s politikom priuštivog stanovanja te do daljnjeg ne podržavamo kratkoročan najam. Naša tvrtka po ostalim pitanjima glede održavanja i upravljanja zgradama daje suglasnosti na odluke suvlasnika pojedinačno za svaki slučaj, dakako uz uvažavanje mišljenja ostalih suvlasnika", naveo je Markulić.
Primjer iz Milana
Matić dodaje da se u pojedinim slučajevima radi o čistoj zavisti među susjedima. Zbog toga kao pozitivni primjer ističe Milano, gdje su pravila o iznajmljivanju i kupnji stanova strogo regulirana.
"Određen broj stanova u zgradama mora se moći kupiti po pristupačnim cijenama. Grad Milano time regulira cijenu pa postoje u zgradama stanovi koji će se prodavati po priuštivim cijenama te će ih moći kupiti kupci s liste za priuštivo stanovanje. Time nisu dopustili getoiziranje elite, već je unutar grada disperzija ljudi jednake kupovne moći, a omogućili su i priuštivo stanovanje", zaključila je Matić dodavši da je upozorila resornog ministra da bi zbog ovih odredbi moglo doći o do sukoba među susjedima.
