DESTINACIJSKI MENADŽMENT

Zadar i Dubrovnik nude turistima najviše

  • Autor: Anica Tovernić
  • Zadnja izmjena 26.05.2010 13:54
  • Objavljeno 26.05.2010 u 12:10
advent_zadar-061209

advent_zadar-061209

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Andrija Lucic

Hrvatski turizam trebao bi doživjeti svoju veliku transformaciju zahvaljujući čarobnom razvojnom alatu zvanom destinacijski menadžment. Riječi govore same - radi se o upravljanju destinacijom ili po hrvatski, odredištem. Pozitivnih iskustava baš i nemamo puno, tek nekoliko primjera dobre prakse na Jadranu i u kontinentalnom dijelu zemlje, ali s obzirom na to da nema previše izbora, za očekivati je da će se u idućih pet do deset godina upravo u tom pravcu razvijati hrvatski turizam

Izraz destinacijski menadžment podrazumijeva ne bilo kakvo, nego kvalitetno upravljanje destinacijom temeljeno prije svega na koordinaciji i sinergiji svih poslovnih, administrativno-upravnih, kulturnih i drugih subjekata u odredištima, uključujući i stanovništvo. Jednostavnije - svi će u nekom odredištu, ako žele da njihovo mjesto, grad, selo postane turistički uspješno i priznato, gledati u istom smjeru i zajedno ići u tom smjeru. Svi će se dogovarati oko raznih ideja, pa se složiti, organizirati i raditi. U Hrvatskoj bi to konkretno značilo veće učinke od sadašnjih u produljenju sezone, veće zadovoljstvo gostiju i njihove potrošnje te, naravno, veći ukupan prihod od turizma.

Dok se jadranska odredišta pripremaju za najveći ovogodišnji prihvat turista, nameće se pitanje koliko su spremna, koliko i kako su organizirana i što će im turizam ove godine donijeti? Turistički djelatnici ove godine nešto su optimističniji nego lani, vjeruju u možda čak i bolji rezultat, i tvrde - spremni smo. A što su to spremili? U većini slučajeva isto što i lani, odnosno isto što i zadnjih 10 ili 50 godina - smještaj, hranu, plaže, a sunce i more ionako su tu. Kiša bi već pomrsila račune, jer nema baš tako puno bazena, ni otvorenih, a kamoli zatvorenih. Nema baš ni predstava ni festivala, jer nije svaki dan mjesni svetac. Što ostaje? Restoran, kafić, hotelska aula, malo wellnessa i to je manje-više sve...

Da je u Hrvatskoj više na djelu pravi destinacijski menadžment, sve bi bilo drukčije. Trenutačno postoji tek nekoliko primjera dobre prakse na Jadranu i u kontinentalnom dijelu zemlje. Među hrvatskim regijama relativno dobrim uspjesima provođenja destinacijskog menadžmenta jedino se može pohvaliti Istra, iako i tamo predstoji još puno posla, te donekle Zagreb i Zagrebačka županija, gdje se sve više shvaća da se jedino novim kreativnim pristupom može stvoriti turistički proizvod koji će biti konkurentan.

HVAR - PRIMJER LOŠE PRAKSE

Među gradovima na Jadranu ističe se Dubrovnik, a ponajviše Zadar koji 'pokreće' cijelu županiju, kako sve većim brojem niskotarifnih aviokompanija koje dolaze u zadarsku zračnu luku, tako i sve većim brojem kvalitetnih novih smještajnih objekata te brojnim manifestacijama (od festivala klupske, klasične i popularne glazbe do, primjerice, Noći punog miseca i drugog).

Split radi dosta, ali još uvijek bez većih rezultata, odnosno još nedostaje veće potpore privatnog sektora i lokalne vlasti te suradnje na razini cijele županije.
Na otocima je destinacijski menadžment prava rijetkost te se u tom smislu najviše ističe Mali Lošinj, koji je u tome definitivno najviše u državi učinio, a sve mu se više približava i Rab

Primjer je loše prakse Hvar koji po potencijalima treba biti jedna od vodećih destinacija. Nažalost, zbog primjera loše prakse javno-privatnog partnerstva države, Orco Grupe i lokalnih vlasti u Sunčanom Hvaru, tamo se dogodilo sve što ne treba - od preinvestiranja bez tržišne podloge, do zanemarivanja lokalnog stanovništva te totalne nebrige i nerješavanja brojnih naslijeđenih kompliciranih pravno-imovinskih problema.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi