Za dva i pol mjeseca Hrvatska će uvesti euro. Nijedna druga članica Europske unije nije preuzimala zajedničku valutu u tako turbulentnom okruženju kao što to čini Hrvatska, navodi dnevnik.

U razgovoru s guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem doznajemo kako teku tehničke pripreme, hoće li inflacija dodatno zagorčati taj proces, što mogu očekivati hrvatski građani i poduzetnici u mjesecima i godini pred nama.

Na pitanje čemu se građani mogu nadati do kraja godine s obzirom na inflaciju guverner je rekao da se u sljedećim mjesecima može očekivati stabilizacija inflacije oko trenutačnih razina, a u sljedećoj godini i njezino postupno smanjenje.

"Nakon što ove godine bude prosječno iznosila desetak posto, nagodinu bi se inflacija mogla spustiti na razinu između šest i sedam posto. Naravno, rizici za ostvarivanje takve projekcije i dalje su povišeni. Hladna zima, novi poremećaji na energetskim tržištima, nove epidemiološke restrikcije povezane s eventualnim novim valovima pandemije – duga je lista potencijalnih okidača koji mogu izbaciti inflaciju iz očekivane putanje".

Dodao je i da trenutačna stopa inflacije nema veze s uvođenjem eura, a učinak uvođenja eura na nju bit će marginalan.

Na pitanje kako će Hrvatska proći ako Njemačka uđe u recesiju iduće godine guverner je kazao da se nakon iznimno dobrog rasta u prvoj polovici ove godine, do početka sljedeće očekuje stagnacija gospodarstva europodručja.

"Izgledi za gospodarski rast gotovo se iz dana u dan pogoršavaju i ne može se isključiti mogućnost recesije. Posljednji visokofrekventni podaci za Hrvatsku već sada upućuju na snažno usporavanje gospodarske aktivnosti".

"Međutim, u recesiju, ako do nje dođe, ulazimo iz vrlo povoljne pozicije. Zbog svega toga ni posljedice eventualne recesije ne bi trebale biti posebno nepovoljne", kazao je Vujčić.

U razgovoru s novinarkom Večernjeg lista Ljubicom Gatarić guverner je zaključio i da kupovna moć slabi zbog inflacije pa neopravdano povećanje cijena nije mudra poslovna odluka.