PREGLED POSLOVNE 2015.

Vlahović i ekipa iz Rovinja povukli su najjači potez godine

  • Autor: Luka Filipović
  • Zadnja izmjena 30.12.2015 19:57
  • Objavljeno 30.12.2015 u 19:57
Ante Vlahović, predsjednik Uprave Adris grupe

Ante Vlahović, predsjednik Uprave Adris grupe

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl

Adrisova prodaja TDR-a duhanskom divu British American Tobacco-u (BAT) zasigurno je najvažniji biznis događaj godine. Poslovnu 2015. pamtit ćemo i po Podravkinoj kupnji slovenskog Žita, izlasku odvjetnika Marijana Hanžekovića iz farmaceutske industrije, a možda ponajviše po tome što je domaće gospodarstvo napokon izišlo iz recesije

Prema izboru tportala ovo su događaji koji su obilježili poslovnu 2015. godinu.

Adris prodao TDR, ali mira u kući nema

Predsjednik Uprave Adrisa i najveći dioničar Ante Vlahović dugo je vagao hoće li se riješiti duhanskog biznisa. Na kraju su poslovni interesi pobijedili emocije. Koliko je Vlahoviću bilo teško oprostiti se od TDR-a, najbolje govori to što nije imao snage glasati početkom godine na skupštini dioničara koja je odlučivala o prodaji kompanije.

BAT je Adrisu za TDR platio 505 milijuna eura ili oko 3,7 milijardi kuna. Novi se vlasnik obavezao zadržati proizvodnju u Kanfanaru najmanje pet godina od preuzimanja te osigurati dodatnih 50 milijuna eura u slučaju prijevremenog zatvaranja tvornice.

Nakon napuštanja duhanskog biznisa Adris se u potpunosti orijentirao na svoje preostale tri perjanice, turističku kuću Maistru, Croatia osiguranje i proizvođača ribe Cromaris.

Ambiciozni strateški plan grupe predviđa da će se već 2016. cijena dionice Adrisa povećati za dvadeset posto, uz neprekidan rast do ulaska na Londonsku burzu 2018. godine.

Uprava je s tim više nego optimističnim najavama izašla potaknuta prijetnjama neprijateljskog preuzimanja od strane češko-slovačkog financijskog fonda J&T koji podupire drugi najveći dioničar Adrisa Plinio Cuccurin (više o sukobu Vlahovića i Cuccurina pročitajte ovdje).

Povijesna migracija Hrvatskog Telekoma

Davor Tomašković, predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma Pixsell

Davor Tomašković, predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma Pixsell

Izvor: Pixsell / Autor: Anto Magzan


Nakon pet godina rada i više od 400 milijuna uloženih kuna Hrvatski Telekom je završio jedan od najvećih projekata u svojoj povijesti – IP migraciju odnosno preseljenje svih korisnika fiksne telefonije na internetski protokol.

Hrvatska je time postala treća država u EU-u, nakon Austrije i Slovačke koja je svoju fiksnu mrežu potpuno prebacila na moderniju IP tehnologiju.

Za korisnike to znači brže uspostavljanje poziva i bolju kvalitetu zvuka. Daljnjim razvojem bit će moguće primjerice pomoću mobitela ili prijenosnog računala sa svojeg radnog mjesta ili iz automobila upaliti televizor, pećnicu ili klimatizacijski uređaj.

Hrvatskom Telekomu IP migracija donijela je nemale logističke i financije uštede. Ugašene su 72 centrale starijih generacija te su sav posao preuzele svega dvije centrale u Zagrebu i Rijeci

Ukupno je u ovoj godini Hrvatski Telekom uložio u razvoj infrastrukture 1,3 milijarde kuna što je za 20 posto više nego u 2014. godini.

Nakon slovenskog Žita, porasli apetiti šefa Podravke

Nakon brojnih neuspjelih pokušaja Podravka je ove godine konačno realizirala dugo najavljivanu veliku akviziciju u regiji. Za 64 milijuna eura ili blizu pola milijarde kuna kupljeno je slovensko Žito

Predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić nazvao je to velikim iskorakom koprivničke kompanije. Njegova je vizija ta da od lovine Podravka postane lovac i važan igrač čak i na svjetskom tržištu. Najavio je širenje poslovanja u Europi, na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi.

Tržišni analitičari uglavnom su pozdravili kupnju Žita, ali su izrazili skepsu prema isplativosti te transakcije i ambicioznim ciljevima Podravkine Uprave. Naime, Podravka s brendovima Žita, koji nisu toliko poznati u Hrvatskoj, ulazi u borbu sa specijaliziranim proizvođačima poput Mlinara u pekarskoj industriji ili Kraša i Zvečeva u konditorskoj industriji.

Tedeschi će 2015. pamtiti po novoj tvornici i gostovanju na Harvardu

'Ovo je za nas povijesni dan', izjavio je Emil Tedeschi, većinski vlasnik i predsjednik Uprave Atlantic grupe, otvarajući sredinom ožujka novu tvornicu u Novoj Gradišci. Bio je to značajan dan i za domaće gospodarstvo jer su greenfield investicije prava rijetkost u Hrvatskoj.

Pogon za proizvodnju energetskih pločica od 120 milijuna kuna izgrađen je u sklopu Industrijskog parka Nova Gradiška, neposredno uz autocestu Zagreb – Slavonski Brod. Lokalne vlasti navabile su Atlantic povoljnom cijenom zemljišta, sređenom infrastrukturom te oslobođenjem od komunalnog doprinosa.

Tedeschiju je tvornicu izgradila Agrokorova građevinska tvrtka Projektgradnja. A na samom otvaranju uz Tedeschijevog dobrog prijatelja premijera Zorana Milanovića, bio je i Ante Todorić, član Uprave Agrokora. Inače u ovoj godini naše dvije najveće privatne kompanije još su učvrstile svoje poslovne veze. Uz suradnju na tvornici, Agrokorov trgovački lanac Konzum postao je sponzor Tedeschijevog košarkaškog kluba Cedevita

Tedeschi će 2015. pamtiti i po predavanju koje je održao studentima poslovne škole Harvard Business School u Bostonu. Ispričao im je kako je stvorio jednu od najuspješnijih kompanija u Istočnoj Europi.

Hanžeković se ostavio farmaceutike, a zbog EPH još vodi rat s Pavićem

Odvjetnik Marijan Hanžeković                                                                                                          Pixsell

Odvjetnik Marijan Hanžeković                                                                                                          Pixsell

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukić


Kolovoz je inače mjesec u kojem se malo što događa na domaćoj biznis sceni, ali to ove godine nije bio slučaj. Obilježio ga je odvjetnik Marijan Hanžeković odnosno njegova odluka da farmaceutsku tvrtku Generu proda britanskoj kompaniji Dechra Pharmaceuticals PLC

Britanci su Hanžekoviću za njegov većinski udio isplatili 27,7 milijuna eura. Kad se uzmu prijašnja ulaganja, Hanžeković je sam izjavio da je u Generu investirao 25 milijuna eura, ispada da je na koncu zaradio 2,7 milijuna eura.

Trenutačno je najveći zalogaj zagrebačkog odvjetnika Europapress Holding (EPH), medijska grupacija koju je lani preuzeo u postupku predstečajne nagodbe, nakon čega je iz tvrtke maknuo dugogodišnjeg šefa i suvlasnika Ninoslava Pavića

Međutim, Pavić se ne miri tako lako s gubitkom medijskog carstva. Bivši vlasnik EPH podnio je sudsku tužbu protiv Hanžekovića u kojoj tvrdi da ga je odvjetnik prevario i traži isplatu 260,7 milijuna kuna.

Milijuni eura uloženi u nove hotelske zvijezde

Turističke kompanije nastavile su s velikim investicijama i u 2015. godini. Otvoreno je nekoliko novih hotela visoke kategorije.

Tvrtka HUP Zagreb u vlasništvu Josipa Leke u Srebrnom kod Dubrovnika otvorila je luksuzni Sheraton Dubrovnik Riviera Hotel. U zadnje dvije godine u taj i druge objekte na lokacijama Srebrno i Mlini Leko je investirao oko 80 milijuna eura.

Najveća ovogodišnja investicija turističke grupacije Valamar Riviera je Valamar Isabella Island Resort na otočiću Sveti Nikola preko puta Poreča, u što je uložila ukupno 250 milijuna kuna. Valamar je u većinskom vlasništvu austrijskih investitora predvođenih grofom Georgom Eltzom

Adrisova kompanija Maistra u 2015. investirala je više od 150 milijuna kuna, a najznačajnije ulaganje odnosi se na rekonstrukciju hotela Adriatic, najstarijeg rovinjskog hotela, vrijedno 25 milijuna kuna.

Najznačajnija investicija Lukšić grupe, uz Valamar najveće turističke tvrtke u Hrvatskoj, bilo je ulaganje u obnovu dubrovačkog hotela Kompas. Radovi su trajali deset mjeseci, a koštali su ukupno 103,9 milijuna kuna.

Turska Dogus Grupa još uvijek se ne može mjeriti s ostalim turističkim teškašima, ali to bi se u narednim godinama moglo promijeniti. Ovo ljeto Turci su otvorili superluksuzni hotel D-Resort od 45 milijuna eura u Šibeniku. Najavili su kako će na naše tržište u narednih par godina investirati čak 400 milijuna eura.

Do 2020. Hrvatska bi trebala dobiti prvi hotelski kompleks koji će nositi ime poznatog svjetskog brenda Ritz-Carlton. Barem tako najavljuju iz Avenue grupe koja je pobijedila na natječaju za projekt Kupari. U grupaciji su ruski investitori, domaći IGH, a uključen je i menadžment kompanije Marriott International, koji u svom vlasništvu ima Ritz-Carlton.

Agrokor još uvijek probavlja Mercator, a radi i na tome da postane regionalni eBay

Ivica Todorić, predsjednik Uprave i vlasnik Agrokora                                                                         Pixsell

Ivica Todorić, predsjednik Uprave i vlasnik Agrokora                                                                         Pixsell

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell


Slovenski Mercator pod kapom koncerna Agrokor sve bolje posluje. Prvih devet mjeseci ove godine završio je čistom dobiti od 31 milijun eura (lani isti period je okončao s 12 milijuna eura gubitaka).

Operacija integracije Mercatora u carstvo Ivice Todorića još traje. Udružuje se nabava, logistika, smanjuje se broj zaposlenih…

Istovremeno Todorić se u ovoj godini posvetio preslagivanju uprava svojih starih kompanija. Promjene su se desile u Belju, Vupiku, Ledu i Tisku. Zadnja rošada napravljena je u Konzumu. Dosadašnji direktor Darko Knez povučen je u Upravu koncerna dok na njegovo mjesto dolazi Slavko Ledić, dosadašnji direktor Konzuma za Crnu Goru.

Krajem godine Agrokor je napravio i prvi korak k tome da postane regionalni eBay. U rad je puštena internetska trgovina Konzum Klik

I to se dogodilo – izišli smo iz recesije

Nakon više od šest godina pada bruto domaćeg proizvoda (BDP) Hrvatska je u svibnju formalno izišla iz recesije. Prvi kvartal smo završili sa slabašnim plusom od 0,5 posto. Ipak treći kvartal je donio puno obećavajući rast od 2,8 posto. Isto tako, snažan rast zabilježila je i industrijska proizvodnja, izvoz te potrošnja građana.

Međutim kad se uzme cijela godina, projekcije pokazuju da Hrvatska još kaska za usporedivim zemljama Istočne i Srednje Europe. Za 2016. predviđanja govore o rastu od 1,8 posto po čemu smo bolji samo od Bugarske.

Zbog još uvijek relativno niskog rasta i visokog proračunskog deficita, gorući je problem javni dug koji će uskoro dosegnuti 90 posto BDP-a. Analitičari upozoravaju kako se bliži kraju era jeftinog novca odnosno povoljnog zaduživanja. Očekuje se kako će središnje banke dizati kamatne stope i ako buduća vlada ne napravi nužne reforme, kreditori bi mogli okrenuti leđa Hrvatskoj što nas vodi u bankrot.

Bankarima iz džepa izbijeno osam milijardi kuna

Nakon što su propali pregovori između Ministarstva financija, Udruge Franak i banaka oko rješavanja problema korisnika kredita u švicarcima, Vlada je neposredno prije parlamentarnih izbora donijela zakonske izmjene koje predviđaju konverziju kredita u švicarcima po načelu izjednačavanja uvjeta za sve građane, korisnike kredita s valutnom klauzulom.

Najveći dio troškova konverzije procijenjenih na osam milijardi kuna prebačen je na leđa banaka koje su zbog toga pokrenule ustavnu tužbu i najavile pokretanje arbitraže na međunarodnim sudovima.

Hrvatska narodna banka (HNB) zalagala se za drugačiji model koji bi ravnomjernije rasporedio troškove i ne bi toliko opteretio banke.

Proces konverzije krenuo je i većina je dužnika zadovoljna, a tko će na kraju platiti njezine troškove, pokazat će vrijeme.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!