VLADINE SMJERNICE

Vlada odustaje od oštrih rezova deficit raste

26.09.2013 u 08:57

Bionic
Reading

Ministarstvo financija konačno je sastavilo Smjernice fiskalne politike za razdoblje od 2014. do 2016. Čeka nas tri godine zaduživanja, enormnih deficita proračuna i suočavanja s polaganim oporavkom BDP-a koji neće dovesti do znatnog zapošljavanja

Bloomberg: deficit opće države čak 5,5 posto

'Proračun se od početka temeljio na preambicioznoj prognozi rasta. Prirodno je da revizija naniže u procjeni rasta implicira niže prihode, a time i veći proračunski deficit', izjavio je Abbas Ameli-Renani, analitičar RBS-a za Bloomberg. 'Hrvatsko gospodarstvo vjerojatno će ove godine padati, već za petu godinu zaredom'.

U svom tekstu Bloomberg ističe da će deficit opće državi porasti s 3,5 posto BDP-a koliko je planiran za ovu godinu na čak 5,5 posto u 2014-oj godini.

Kako doznaje Večernji list, prema njima čeka nas tri godine zaduživanja, enormnih deficita proračuna i suočavanja s polaganim oporavkom BDP-a koji neće dovesti do znatnog zapošljavanja. Vlada priznaje da je nerealno očekivati rast gospodarstva za 0,7 posto pa je srezala prognozu na 0,2 posto.

Plus na razini statističke pogreške trebao bi se ostvariti uz pomoć ubrzavanja investicija u zadnjem tromjesečju godine.

Ministarstvo financija priznaje da je loše planiralo proračun pa u Smjernicama najavljuje još jedan rebalans, a iako su najavljene rashodovne reforme, rashodi za plaće, mirovine, subvencije i sve ostale veće stavke proračuna rastu.

"Vlada je pripremila dodatne mjere fiskalne konsolidacije, koje bi trebale rezultirati bitnim restrukturiranjem prvenstveno rashodne strane proračuna za 2014. Najznačajnije reforme provodit će se u sustavima zdravstva, socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, obrazovanja i sustavu plaća u državnim i javnim službama", stoji u Smjernicama.

Dokument koji će ministar financija Slavko Linić predstaviti uključuje rast proračuna iduće godine za osam milijardi kuna, na čak 131,66 milijardi kuna uz deficit od nevjerojatnih 17,4 milijarde kuna, odnosno 5 posto BDP-a, i to samo za središnju državu. Sve stavke rastu, a najviše izdvajanje za kamate, za koje nam treba 12,5 umjesto ovogodišnjih 10 milijardi kuna, te 4,7 milijardi kuna uplata za Europsku Uniju. Vlada u Smjernicama napominje da tešku 2014. neće olakšati novac iz EU fondova već će utjecaj priljeva bespovratnog novca osjetiti tek u 2015. Čak i ogroman deficit proračuna ovisi o naplati poreza jer se izmjene u poreznoj politici ne planiraju. Dapače, planira se pad prihoda od poreza, i to zbog lošije neto dobiti banaka i mogućnosti poduzetnika da reinvestiraju dobit.