Prosječna mirovina isplaćena u kolovozu iznosila je 414 eura, a prosječna plaća 1.150 eura. Računica je jasna, riječ je o udjelu od mizernih 36 posto. Upravo takav podatak Hrvatsku svrstava u zemlje s trećinom građana kojima ozbiljno prijeti siromaštvo u starosti, piše Mirovina.hr.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, kada je o odnosu mirovine i plaće riječ, prikazuje nešto drugačije podatke, odnosno uzima prosjek mirovina bez onih koje se isplaćuju u inozemstvo. S obzirom da se prema međunarodnim ugovorima isplaćuju mirovine uglavnom za manji dio staža odrađen u Hrvatskoj, bez njih se podiže i prosječna mirovina. Ona u tom slučaju iznosi 468 eura te kao takva čini udio u plaći od 40 posto.

Ispod te granice ni prema europskim direktivama mirovina ne bi smjela svojim udjelom biti manja, pri čemu je Hrvatska među najlošijim zemljama u Europi, točnije u društvu s Bugarskom i Litvom. Pojedine kategorije prosječnih starosnih, invalidskih (29 posto) i obiteljskih mirovina (34 posto) sežu daleko ispod.

Kada gledamo građane koji su ove godine otišli u mirovinu, situacija je neznatno povoljnija s udjelom od 42 posto, ali također bez isplata prema međunarodnim ugovorima, o čemu smo pisali ovdje. No, oni imaju i godinu dana staža više te su u mirovinu išli nešto kasnije.

Mirovine će s isplatom od rujna rasti srpanjskim usklađivanjem od 8,42 posto, što bi svakako po logici stvari onda trebalo povećati udjel u prosječnoj plaći. No, očekuje se i rast plaća pa se stvara još jedan začarani krug.

Uspoređujemo li s prijašnjim godinama, omjer je prema podacima HZMO-a prije četiri godine bio ipak nešto povoljnijih 42 posto, nakon čega smo se vrtjeli upravo oko sadašnjih 40 posto. Posljednjih sedam godina, otkako je premijer obećao rast udjela mirovine u plaćama, generalno umjesto toga bilježimo pad, piše mirovina. hr.