Međutim, Marić je dva puta ponovio kako do provođenja te mjere treba izmijeniti postojeće ili donijeti nove Zakone, pa početak isplate ne ovisi o njemu. Ako iznos pomoći doista bude tisuću eura, to znači da će pomoć dobiti oko 13.000 novorođenih, a kako se u Hrvatskoj godišnje rodi oko 40.000 djece jasno je da za pomoć svima nedostaje oko 300 milijuna kuna.

To može značiti da će se pomoć početi isplaćivati tek u posljednjem kvartalu ove godine jer se novi zakon vjerojatno neće moći primjenjivati retroaktivno – djeca rođena početkom godine neće dobiti spomenutih tisuću eura. Naime, donošenje proračuna očekuje se tek 10. ožujka, a njegova primjera kreće od 1. travnja.

Potrebne radne skupine i rasprava

Kako piše Novi list, za izradu Zakona potrebno je formirati radne skupe, a mora se provesti i javna rasprava. Sporno bi moglo biti to što je obećana pomoć za svako dijete, pa i ono čiji roditelji zarađuju milijune kuna, zbog čega bi trebalo utvrditi kome je pomoć zaista i potrebna. S druge strane mjera je usmjerena na djecu pa je loše da ih se diskriminira na bilo koji način.

No ako Zakon stupi na snagu ovog ljeta, Vlada će morati isplatiti pomoć za svako dijete pa će vjerojatno morati i osigurati i nešto više od sto milijuna kuna.

Druga sporna strana mjere pomoći za novorođenčad bila je najava da će se novac za nju namaknuti iz smanjenja mjera za potporu zapošljavanja. No Marić je u četvrtak i to demantirao, navodeći kako će budžet za zapošljavanje čak biti i veći nego prošle godine, ali će u većoj mjeri ovisiti o novcu iz EU fondova.

SDP traži 8000 kuna za svako dijete

Na najave vladajuće koalicije reagirao je i Klub zastupnika SDP-a koji je u saborsku proceduru pustio izmjene zakona kojima bi se povećale rodiljne naknade s 2.660 na 3.326 kuna.

Usto, predlažu i dopunu istog zakona po kojoj bi se za svako novorođeno dijete isplatila jednokratna naknada od 8.000 kuna.

Riječ je o zajedničkom prijedlogu s Klubom HSU-a, čiji predsjednik Silvano Hrelja dodaje kako su ovi prijedlozi dio političke platforme koalicije Hrvatska raste koja je trebala biti realizirana u ovom mandatu, da su dobili izbore. Bivši ministar rada Mirando Mrsić dodao je kako se ove mjere naslanjaju na politiku zapošljavanja mladih koju je njihova vlada provodila u prošlom mandatu.

'Najbolja je mjera za potporu pronatalitetne politike sigurno radno mjesto i sigurna plaća', rekao je Mrsić u Saboru.