LOKALNI ŠERIFI

Više od pola općina nije fiskalno održivo

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 18.06.2009 14:44
  • Objavljeno 18.06.2009 u 14:41
Ante Babić, ekonomski analitičar

Ante Babić, ekonomski analitičar

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Jakov Prkic

Broj općina u Hrvatskoj bilo bi dobro smanjiti kako bi se osigurala njihova fiskalna održivost i pokrivenost kvalificiranim kadrovima za provedbu razvojnih projekata, rečeno je danas na financijskom forumu Lokalni izbori i lokalne financije koji je organizirala Hrvatska poštanska banka

Kako je rekao moderator skupa Ante Babić, rashodi županija, gradova i općina u 2008. godini iznosili su 14 milijardi kuna, pri čemu više od pola općina nije fiskalno održivo.

Udruživanje i okrupnjavanje dio je rješenja, smatra gradonačelnik Županje Davor Miličević, no problem je, ističe, što bi svatko u svojoj sredini htio biti 'lokalni šerif'.

Poput njega, i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, smatra da je previše lokalnih jedinica samouprave i da njihov broj treba smanjiti, no upozorava da treba sačuvati utjecaj manjih sredina na razvojno planiranje i trošenje sredstava.

Galić drži da bi valjalo razmisliti i o okrupnjavanju županija kako bi dobile snagu za provedbu opsežnijih razvojnih projekata.

Gradonačelnik Vinkovaca Mladen Karlić smatra pak da je sadašnji teritorijalni ustroj pokazao dobre i loše stane. Dobrima ocjenjuje povećanje aktivnosti u podizanju komunalnog standarda u manjim mjestima, a među loše ubraja nedostatak kvalitetnih kadrova te visok udjel režija i plaća u rashodima. Stoga predlaže uvođenje zajedničkih službi za više općina.

Koliko je upitan financijski opstanak manjih općina pokazuje iskustvo njih sedam, čiji je teritorij prije bio u sastavu grada Poreča, kaže porečki gradonačelnik Edi Štifanić. Po njegovim riječima, te općine financijski opstaju prodajom imovine, no taj izvor financiranja će, kaže, uskoro presahnuti.

Upitani za komentar zahtjeva poslodavaca za smanjenjem lokalnih neporeznih davanja, gradonačelnici i župan Galić redom su odgovarali da davanja nisu visoka, nabrajajući pritom olakšice koje daju poduzetnicima.

Tako su isticali nisku razinu komunalnih naknada i doprinosa, pogodnosti u poduzetničkim zonama, smanjenje lokalnih poreza i cijena priključaka na lokalne infrastrukturne mreže i druge pogodnosti.

Sudionici foruma su ocijenili da recesija za sada nije značajno utjecala na lokalne proračune, kao ni izmjena Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi kojom je porez na dobit postao prihod središnje države, a lokalni budžeti oslanjaju se na porez na dohodak.

No upozorili su da se utjecaj krize na punjenje lokalnih proračuna ipak očekuje te da će reagirati rebalansima kojima će osigurati prijeko potrebna sredstva, a veći projekti vjerojatno će pričekati.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi