Istraživanje, koje je provela agencija Masmi, otkriva da turisti posjećuju obalne destinacije, ali i da moraju dulje štedjeti za svoje ljetovanje.

Zanimljivo je da je više turista štedjelo za odmor u Hrvatskoj 2012. godine nego prethodne godine. Čak 64 posto je potvrdilo da su štedjeli, što je u odnosu na 2011. godinu povećanje od 8 posto. 38 posto je štedjelo oko pola godine, dok je 17 posto inozemnih turista štedjelo do godinu dana.

Istraživanje također pokazuje da je Hrvatska i dalje vrlo zanimljiva turistička destinacija. I 2012. godinu obilježio je značajan broj turista koji su se po prvi puta odlučili za ljetovanje na hrvatskoj obali (44 posto), a više od tri puta Hrvatsku je posjetilo 22 posto inozemnih posjetitelja. Većinom dolaze iz zemalja zapadne Europe (55 posto), za Hrvatsku su se odlučili zbog preporuke obitelji ili prijatelja (36 posto), a sve veći dio njih informacije o Hrvatskoj traži i putem interneta (29 posto).

Čak polovica stranih posjetitelja je u Hrvatsku došla zrakoplovom, a 16 posto njih manjak zračnih luka smatra nedostatkom koji bi se trebao popraviti. Istraživanje je također pokazalo da čak 71 posto turista u Hrvatsku dolazi u vlastitom aranžmanu, dok ih 23 posto dolazi putem turističkih agencija. Polovica ostaje u Hrvatskoj između četiri i deset dana (49 posto), a značajan broj turista ostaje i do tri tjedna (29 posto). Većina putuje u društvu obitelji i prijatelja.

POTROŠAČKE NAVIKE OSTALE ISTE

Iako su morali dulje štedjeti za godišnji odmor, potrošnja je ipak ostala približno ista kao i prošle godine. 40 posto ispitanih je odgovorilo da planira potrošiti isti iznos kao i prošle godine, a gotovo trećina planira potrošiti i više (27 posto). Manje planira potrošiti 19 posto ispitanih turista.

Većina turista (58 posto) je, naime, i ovo ljeto planirala potrošiti do 50 eura na dan bez troškova smještaja. Četvrtina turista troši između 50 i 100 eura dnevno, dok samo 8 posto njih planira potrošiti iznad 100 eura. Istraživanje je pokazalo da žene troše manje iznose, dok su turisti koji troše iznad sto eura dnevno gotovo isključivo muškarci.

Turisti, također, Hrvatsku ne smatraju preskupom. 45 posto ispitanih smatra da su cijene u Hrvatskoj slične onima u ostalim mediteranskim zemljama, a 22 posto njih Hrvatsku smatra i jeftinijom od ostalih zemalja na Mediteranu. 19 posto turista nije zadovoljno cijenama i Hrvatsku je ocijenilo skupljom.

Iako je plaćanje gotovinom i dalje dominantno, udio kartičnog plaćanja se povećao u odnosu na prošlu godinu posebno kad je riječ o plaćanju za hranu i zabavu (11 posto vs. 18 posto).

Privatni (34 posto) i hotelski smještaj (34 posto) je podjednako popularan među stranim turistima, dok ih 9 posto odsjeda u kampovima. Hotele više koriste obitelji, a apartmanski smještaj mlađi posjetitelji.

Plaćanje karticama je popularnije među hotelskim gostima (38 posto), dok oni koji odsjedaju u privatnom smještaju i dalje preferiraju plaćanje gotovinom. Čak 54 posto inozemnih turista se hrani u restoranima, a 19 posto ih pritom plaća karticama. U trgovačkim lancima hranu kupuje trećina gostiju (33 posto), a 9 posto ih koristi platne kartice. Najpopularnija platna kartica među inozemnim gostima je i dalje Visa s udjelom od 42 posto za plaćanje smještaja i 42 posto za plaćanje zabavnih sadržaja.

213252,208159,207703,206536
TURISTI ZADOVOLJNI PONUDOM

Čak polovica inozemnih turista ocjenjuje hrvatsku šoping ponudu dobrom (50 posto), trećina ponudu smatra prosječnom (30 posto), 11 posto ponudu ocjenjuje izvanrednom, a 10 posto turista smatra da je shopping ponuda u Hrvatskoj siromašna.

No, većini turista kupovina u Hrvatskoj i nije od presudne važnosti (45 posto), od umjerene važnosti je za 39 posto ispitanih, dok 17 posto inozemnih turista kupovinu smatra iznimno važnom. Male trgovine su zanimljivije većini turista (29 posto), no značajan je i interes za velikim trgovačkim centrima (27 posto).

Ispitivanje je, isto tako, pokazalo i da su inozemni turisti zadovoljni svojim ljetovanjem u Hrvatskoj jer se čak 45 posto njih planira vratiti, a više od polovice (51 posto) je odgovorilo da će se vjerojatno vratiti još jednom u Hrvatsku. Prekrasnu hrvatsku prirodu i dalje većina turista smatra najatraktivnijom u Hrvatskoj (47 posto), a 19 posto je zadovoljno ponudom zabavnih sadržaja (noćni život, festivali, zabave). No mnogi smatraju da bi Hrvatskoj trebalo više klubova (35 posto), bolji javni prijevoz (27 posto), jeftiniji taksiji (24 posto), bolji izbor restorana (18 posto), više zračnih luka (16 posto), ali i rasprostranjenije prihvaćanje platnih kartica (12 posto).

Turisti smatraju i da bi se financijske usluge, koje su na raspolaganju turistima u Hrvatskoj, mogle poboljšati. Samo ih je 19 posto najvišom ocjenom ocijenilo financijske usluge koje su im bile dostupne tijekom ljetovanja.

Visino kvantitativno istraživanje o stranim turistima provedeno je u Dubrovniku, Splitu, Zadru, Zagrebu, među dvjesto ispitanika oba spola tijekom kolovoza 2012. godine.