Prve procjene pokazuju da će ovogodišnji urod, zbog mraza, biti prepolovljen te bi se mogao kretati od 600 do 650 tona, navodi se u analizi tržišta trešanja.

"Zbog izuzetno slabijeg uroda nego prethodnih godina, kao i značajnih prekida u lancu opskrbe na globalnom tržištu uslijed korona krize, te nedostatka radne snage u brojnim zemljama koje imaju veliku proizvodnju trešanja, kao i velike potražnje s tržišta Njemačke i skandinavskih zemalja, očekujemo da će ovo voće, u kojem je Hrvatska u normalnim sezonama inače samodostatna, imati na tržištu izuzetno visoku cijenu", ističu iz Smartera.

Navode i kako se cijena trešanja trenutno 40 kuna za kilogram na tržnicama te čak 45 kuna u trgovinama.

Po podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), lani je prosječna cijena na tržnicama bila 27,48 kuna, a tijekom glavne sezone kretala se od 23,21 kune koliko je bila na vrhuncu sezone, krajem svibnja i početkom lipnja, do maksimalnih 38,75 kuna.

Prosječna cijena u trgovinama lani je bila 38,18 kuna za kilogram.

Lani uvezeno 723 tone trešanja

Pozivajući se na službene podatke, iz Smartera navode kako se lani proizvodnja trešanja odvijala na 681 hektaru, što je pad u odnosu na prethodne godine (u 2016. proizvodnja na 972 hektara, u 2017. i 2018. na 724 hektara).

Po podacima iz analize, proizvodnja se kretala od maksimalnih 1.405 tona u 2015. godini, dok je prošle sezone iznosila 1.091 tonu. Najmanja proizvodnja od 795 tona ostvarena je 2014. pa se iz aktualnih procjena može zaključiti kako je ova godina jedna od najlošijih za ovu proizvodnju, ističu iz Smartera.

Hrvatska je lani uvezla 723 tone trešanja u vrijednosti od 1,17 milijuna eura, pri čemu su najveće količine stigle iz Grčke - 488 tona. Izvezeno je, pak, 177,6 tonam u vrijednosti oko 297.000 eura, a čak je 159 tona završilo na tržištu susjedne Slovenije.

Procjenjuje se da se u Hrvatskoj prosječno konzumira između 2 i 2,5 kilograma trešanja po glavi stanovnika, dok je prosjek u razvijenim europskim zemljama i Turskoj, kao velikom proizvođaču, oko 8 kilograma, podaci su iz analize.

"Kod proizvodnje voća zadnjih se godina ne vide veći pomaci u rastu površina i rastu proizvodnje, a prinosi jako fluktuiraju iz godine u godinu. Naše najvažnije voćne vrste, kojih najviše proizvodimo, kao što su jabuke, mandarine, višnje, trešnje, šljive i jagode, imaju jako neujednačenu proizvodnju iz godine u godinu te velike razlike u prinosima i ostvarenoj proizvodnji", ističi iz Startera.

Razloge tomu vide u niskim ulaganjima u navodnjavanje i tehnologiju, kvaliteti sorti i sjemenja, kvaliteti tla i ukupnim upravljanjem proizvodnim faktorima koji utječu na prinos.

Stoga je nužno ojačati tvrtke koje mogu pokrenuti udruživanje, otkup i distribuciju, kako na domaćem tako i na izvoznim tržištima, poručuju stručnjaci Smartera.

Uvjereni su da proizvodnja trešanja, koja ima ogromnu potražnju na europskom tržištu i postiže visoku cijenu, može biti jedan od pokretača voćarstva u Hrvatskoj.

"Uvjereni smo kako bi se na razini države i nove poljoprivredne paradigme, snažnijeg pozicioniranja poljoprivredne proizvodnje u ukupnom gospodarstvu te velikog investicijskog ciklusa, moglo potaknuti sadnju novih nasada, povećanje proizvodnje, čime bi se ostvarile količine za domaće tržište te izvoz na EU tržištu na kojem ovo voće može ostvariti izuzetno dobre financijske efekte", zaključuje se u analizi.