Središnja je banka, pak, krajem siječnja objavila izračun prema kojem bi se primjena takvog modela odrazila na smanjenje hrvatskih međunarodnih pričuva za oko 30 posto, odnosno za 3,2 milijarde eura. Ukoliko bi se konverzija u kunske kredite primijenila na sve kredite s valutnom klauzulom, izračunali su u HNB-u, međunarodne bi se pričuve smanjile za više od 70 posto.

No, iz Udruge Franak traže da im se taj izračun objasni, kao i da im se iz središnje banke odgovori zašto je konverzija u kunske kredite bila moguća prije nekoliko godina, kada su banke to i same nudile dužnicima, a danas se to ocjenjuje kao opasno rješenje.

Također, na sastanku u četvrtak očekuju i odgovore na svojih 20-tak pitanja iz Zahtjeva za pristup informacijama.

Očekuju i informaciju o tome planira li središnja banka podignuti optužni prijedlog protiv banaka i odgovornih osoba koje su kršile Zakon o potrošačkom kreditiranju u dijelu u kojem se određuje da se promjene izračuna kamate trebaju ugovoriti s dužnikom.

Podsjećami, sastanak radne skupine za rješavanje problema dužnika u 'švicarcima' koji se održao u poedjeljak nije urodio plodom. Predstavnici Udruge Franak ranije su napustili sastanak nezadovoljni prijedlozima predstavnika banaka i Ministarstva financija. Udruga Franak ne prihvaća prijedlog predstavnika banaka i Ministarstva financija da se rješenja traže samo za socijalno ugrožene kategorije građana.

Najavili su i mogućnost da Udruga Franak napusti radnu skupinu ako se idućeg ponedjeljka ne postigne dogovor.

Članak u cijelosti možete pročitati ovdje