Stranka njemačkog kancelara Friedricha Merza CDU ovog vikenda održava ključni stranački sabor na kojem će oko tisuću delegata odlučivati o budućem smjeru politike, uključujući i jedno od najosjetljivijih pitanja – mirovinski sustav. Raspravu bi mogao obilježiti prijedlog pomlatka stranke, Mlade unije (JI), koji zagovara temeljite promjene postojećih pravila
Mladi članovi demokršćanske stranke, koji čine oko deset posto izaslanika, smatraju da sadašnji model dugoročno nije održiv te traže niz zahvata koji bi znatno promijenili uvjete odlaska u mirovinu u Njemačkoj, pišu njemački mediji, prenosi Fenix-magazin.
Jedna od ključnih ideja jest automatsko usklađivanje dobi za odlazak u mirovinu s očekivanim životnim vijekom. Prema prijedlogu tzv. pravila '3:1', ako se prosječni životni vijek produži za godinu dana, granica za mirovinu pomaknula bi se za četiri mjeseca.
To znači da bi, nastavi li se trend produljenja životnog vijeka u Njemačkoj, standardna dob za odlazak u mirovinu nakon 2041. mogla biti i viša od planiranih 68 godina.
vezane vijesti
Predlagatelji tvrde da je to jedini način da se spriječi daljnje opterećivanje državnog proračuna. Trenutačno savezna vlada već izdvaja oko 120 milijardi eura godišnje za pokrivanje mirovinskog fonda, a bez reformi bi taj iznos nastavio rasti.
Roditelji u povoljnijem položaju
Posebnu pozornost izazvao je prijedlog o razlikovanju doprinosa ovisno o tome ima li osiguranik djecu. Prema toj ideji, osobe bez djece plaćale bi veće mirovinske doprinose od roditelja, slično modelu koji već postoji u sustavu osiguranja za dugotrajnu njegu.
Radnici bez djece izdvajali bi jedan postotni bod više od zaposlenih s dvoje ili više djece. Oni s jednim djetetom plaćali bi 0,5 postotnih bodova više. U praksi bi to značilo da bi roditelji s više djece imali veći neto dohodak – razlika bi, ovisno o plaći, mogla iznositi 60 eura mjesečno ili i više.
Zagovornici reforme ističu da roditelji kroz odgoj djece doprinose budućim generacijama koje će financirati mirovinski sustav, pa bi to trebalo uzeti u obzir i kod visine doprinosa.
Ukidanje mirovine sa 63 godine
Plan uključuje i ukidanje mogućnosti ranijeg umirovljenja sa 63 godine. Prema procjenama koje prenose njemački mediji, ta opcija državu stoji oko 13 milijardi eura godišnje, zbog čega je ocijenjena financijski neodrživom.
Uz to, predlaže se promjena načina usklađivanja mirovina. Umjesto da rastu paralelno s plaćama, ubuduće bi se vezivale uz kretanje cijena, što bi usporilo njihovo povećanje.
Još jedna mjera odnosi se na ponovno uvođenje i jačanje tzv. faktora održivosti. Time bi se visina mirovina prilagođavala omjeru broja umirovljenika i radno aktivnog stanovništva. Ako broj umirovljenika nastavi rasti brže od broja zaposlenih, tempo rasta mirovina dodatno bi se usporio.
Predstojeći stranački sabor pokazat će hoće li stranačko vodstvo prihvatiti ove prijedloge ili će ih ublažiti. Jasno je, međutim, da bi eventualno usvajanje takvih mjera značilo jednu od najdubljih reformi njemačkog mirovinskog sustava u posljednjim desetljećima.
