U pravnim osobama bilo je zaposleno 1.314.114 osoba, što je za 10.388 osoba ili 0,8 posto manje nego mjesec dana prije. U odnosu na isti mjesec lani pad je bio blaži i iznosio je 0,2 posto.

Po podacima koje DZS preuzima iz evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u obrtu i slobodnim profesijama je krajem siječnja bilo 181.993 zaposlena, što je za oko dvije tisuće ili 1,1 posto manje nego u prosincu 2020. Na godišnjoj razini zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama manji je za 0,8 posto.

Istodobno, broj zaposlenih osiguranih poljoprivrednika, kojih je krajem siječnja bilo 19.181, pao je na mjesečnoj razini za 0,2 posto, dok je godišnjoj ostao na istoj razini. Na godišnjoj razini najveći pad broja zaposlenih u turizmu i ugostiteljstvu

Detaljnija statistika o broju zaposlenih u pravnim osobama pokazuje pad na mjesečnoj razini u većini djelatnosti, pri čemu je najviše pao broj zaposlenih u djelatnosti poslovanja nekretninama, za 9,3 posto, na 8.201 osobu. S padom za 5,4 posto, na 62.378 zaposlenih, slijedi djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, zatim informacije i komunikacije s 4,5 posto manje zaposlenih, u siječnju njih 45.795, dok je u građevinarstvu broj zaposlenih pao za dva posto, na 99.176 osoba.

Broj zaposlenih je na mjesečnoj razini porastao u pet djelatnosti - u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima za 1,7 posto, na 48.412 osoba, a u djelatnosti javne uprave i obrane; obveznog socijalnog osiguranja, za 1,4 posto, na 112. 801 osobu.

Za 0,4 posto, na 20.204 osoba, porastao je broj zaposlenih u ostalim uslužnim djelatnostima, za 0,2 posto, na 37.540 osoba, u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja, a za 0,1 posto, na 72.021 osoba, u djelatnosti prijevoza i skladištenja.

Djelatnosti s najvećim brojem zaposlenih su prerađivačka industrija i trgovina na veliko i malo, pri čemu je u prerađivačkoj industriji broj zaposlenih na mjesečnoj razini pao za 0,3 posto, na 224.760 osoba, dok je u trgovini pao za 0,1 posto, na 201.964 osobe.

Na godišnjoj razini najizraženiji pad broja zaposlenih zabilježen je u turizmu i ugostiteljstvu. Naime, pravne osobe u pružanju smještaja te pripreme i usluživanja hrane krajem siječnja ove godine zapošljavaju 15 posto manje radnika nego krajem siječnja prošle godine.

Osjetniji pad, za 10 posto, zabilježen je i u djelatnosti poslovanja nekretninama, dok djelatnosti s najvećim brojem zaposlenih, prerađivačka industrija i trgovina na veliko i malo, bilježe padove za 0,8 posto odnosno 1,1 posto.

Od ukupno 19 područja djelatnosti za koje DZS objavljuje podatke, njih devet je krajem siječnja ove godine zapošljavalo više radnika nego krajem istog mjeseca lani, a postotno je rast najveći u građevinarstvu, za 6,6 posto, a slijede informacije i komunikacije, s 4,9 posto više zaposlenih.

Po podacima koje DZS preuzima od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), krajem siječnja u evidenciji Zavoda bilo je registrirano 165.345 nezaposlenih osoba, što je za 5.500 osoba ili 3,4 posto više u odnosu na lanjski prosinac. Na godišnjoj razini broj nezaposlenih povećan je za 18,2 posto.

Stopa registrirane nezaposlenosti, koja se izračunava kao odnos nezaposlenih prema ukupnome aktivnom stanovništvu, u siječnju je tako iznosila 9,8 posto, što je za 0,3 postotna boda više nego u prosincu 2020. godine, pokazuju podaci DZS-a.

Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u ovoj godini očekuju pad stope nezaposlenosti ispod 9 posto. "U godini pred nama, očekivani oporavak gospodarske aktivnosti neće u značajnoj mjeri pozitivno utjecati na pokazatelje (ne)zaposlenosti zbog mjera koje je za ublažavanje posljedica pandemije Vlada poduzimala tijekom prošle, a dijelom i u ovoj godini čime su ublažena nepovoljna kretanja na tržištu rada. Stoga u 2021. očekujemo blagi pad registrirane stope nezaposlenosti ispod 9 posto dok bi se anketna (ILO) stopa nezaposlenosti mogla spustiti na 7 posto", ističu u svom komentaru najnoviji podataka DZS-a.

“Radi se o osjetljivoj materiji jer se u Europi smatra da ne bi trebalo doći do diskriminacije. I mi ćemo se postaviti praktično. Razgovarali smo s Ministarstvom turizma. S jedne strane je još prerano istrčavati. Sigurno će se razgovori intenzivirati da vidimo kako učiniti sve u našoj moći da bi se turizam pokrenuo da zabilježimo uspješniju turističku sezonu od prošle.

Ostvarili smo oko 50 posto rezultata iz rekordne 2019. i po tome smo ispred svih naših prijatelja iz Europe i izvan. Možete biti uvjereni da o tome razgovaramo i da ćemo naći pravi put i kroz bilateralne kontakte učiniti sve da nam sezona bude što uspješnija”, izjavio je Božinović.

Kako neslužbeno doznajemo, sutra će se održati sastanak Europske komisije na temu Covid putovnica, kako bi se što prije definiralo kako će se ovog ljeta putovati u unutar Unije, ali i šire. Hrvatska je dosad čekala zajedničko rješenje EU, za razliku od nekih drugih članica koje su već potpisale sporazume na svojim emitivnim tržištima.

Grčka, koja je još prije mjesec dana prva pokrenula pitanje covid putovnica na razini EU dosad je potpisala sporazum s Izraelom, kao i Cipar, a sada najavljuju sporazum s Velikom Britanijom. Ključno pitanje koje se želi riješiti covid putovnicama je pitanje troškova, koji će biti visoki za sve one koji bi se trebali testirati prije i nakon putovanja.