Posljednji podaci HNB-a o distribuciji kredita kreditnih institucija za obrtna sredstva i kredita za investicije nefinancijskim trgovačkim društvima potvrdili su nastavak trenda razduživanja tj. godišnji pad kredita poduzećima koji datira još od svibnja 2012. godine
Uz mjesečni pad od 612 milijuna kuna (0,9 posto) ovi su krediti krajem rujna iznosili 65,8 milijardi kuna što je za 3,3 milijarde kuna manje nego u istom mjesecu lani (godišnji pad od 4,7 posto). Tijekom prva tri tromjesečja ove godine ukupni krediti poduzećima za obrtna sredstva i investicije smanjili su se za 1,5 milijarde kuna u odnosu na kraj prošle godine (pad od 2,2 posto).
Potonje je posljedica kontinuiranog razduživanja prisutnog kod obje skupine namjenskih kredita nefinancijskim trgovačkim društvima koje je (s dvije sporadične iznimke na obrtnim kreditima) prisutno od sredine 2012. godine. Tako su se ukupni krediti poduzećima za obrtna sredstva krajem rujna spustili na 34,8 milijardi kuna zabilježivši mjesečni i godišnji pad od 1,3 posto odnosno 3,2 posto dok su u odnosu na kraj prošle godine zabilježili smanjenje za 517 milijuna kuna (1,5 posto).
Istovremeno su krediti poduzećima namijenjeni za investicije u rujnu iznosili 31 milijardu kuna (mjesečni pad od 0,5 posto) te su na godišnjoj razini nastavili s padom (za 2 milijarde kuna ili 6,3 posto) dok su u odnosu na kraj 2015. također niži za 966 milijuna kuna (3 posto).
Promatrajući prema valutnoj strukturi, posljednji podaci pokazuju da je od veljače ove godine prisutan trend godišnjeg rasta kunskih kredita poduzećima za obrtna sredstva i investicije dok istovremeno devizni krediti poduzećima (uključujući i kunske s valutnom klauzulom) nastavljaju bilježiti pad na godišnjoj razini. Posljedično raste udio kunskih kredita u ukupnim kreditima poduzećima za obrtna sredstva i investicije te je krajem rujna isti dosegnuo 36,9 posto (4,4 postotna boda više u odnosu na kraj prošle godine).
Potonje potvrđuje rastuću sklonost poduzećima ka zaduživanju u domaćoj valuti koja je vidljiva tijekom posljednje dvije godine. Naime, snižavanje cijene zaduženja u kunama smanjuje atraktivnost alternativnog zaduživanja u eurima čime se povećava potražnja za kunskim kreditima koje odobravaju lokalne banke. Dodatni poticaj povećanoj potražnji za kreditima u domaćoj valuti dolazi i od ekspanzivnih monetarnih mjera HNB-a (kroz repo i strukturne operacije). To bi trebalo povećati srednjoročnu ponudu kunskih izvora po konkurentnijim cijenama, stoga u idućem razdoblju očekujemo nastavak rasta zaduživanja poduzeća u kunama kod domaćih banaka uz istovremeno smanjivanje učešća izravnog kreditiranja iz inozemstva.
