Dok je HDZ uvjeren u velika postignuća u proteklih osam godine te najavljuje kontinuitet u poljoprivrednoj politici, oporbene stranke smatraju dosadašnja politika nije dovela do rezultata te da uložena financijska sredstva nisu stvorila povećanu količinu hrane ni sirovina. Upozoravaju i na sve veći deficit vanjsko-trgovinske razmjene s obzirom na to da i dalje izvozimo žitarice i uljarice, a uvozimo proizvode veće dodane vrijednosti.

HDZ: Ulaganja za nastavak podizanja konkurentnosti

HDZ naglašava da je u proteklih osam godina, zahvaljujući vladinim mjerama i poticajima, vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje povećana za 50 posto, a produktivnost za 73 posto. Među projektima koji su u tijeku ističu mrežu logističko-distribucijskih centara potrebnih za skladištenje, doradu, preradu, pakiranje i plasman voća i povrća.

U naredne četiri godine planiraju povećati vrijednost poljoprivredne proizvodnje za dodatnih 20 posto i dosegnuti vrijednost od 3,8 milijarde eura.

U pogledu produktivnosti cilj je do 2028. godine bruto dodanu vrijednost po jedinici uloženog rada podići na 12 000 eura.

Pola milijarde eura planiraju uložiti u nastavak podizanja konkurentnosti i to modernizacijom opreme i uvođenjem novih tehnologija, korištenjem obnovljivih izvora energija i proširenjem postojećih kapaciteta za deficitarne sektore.

Novim dugoročnim ugovorima za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države planiraju za 20 posto povećati površinu pod voćnjacima, maslinicima i vinogradima. Najavljuju stavljanje u funkciju 50 tisuća hektara zapuštenog poljoprivrednog zemljišta pomoću subvencioniranih zajmova i bespovratnih potpora vrijednih 60 milijuna eura.

Među prioritete uvrstili su i financiranje učeničkih zadruga i proširivanje programa stipendiranja studenata iz područja poljoprivrede, šumarstva i drvne tehnologije te veterinarske medicine.

U okviru kapitalnih ulaganja najavljuju nastavak ulaganja u infrastrukturu navodnjavanja pripremom projektno-tehničke dokumentacije za daljnjih 13.000 hektara poljoprivrednog zemljišta i izgradnjom infrastrukture za novih 5000 hektara.

SDP: Veće potpore za mala i srednja poljoprivredna gospodarstva

SDP-ova koalicija svojom poljoprivrednom politikom želi osigurati stabilnost prihoda kroz povećanje proizvodnje hrane i sirovina, posebice u prvom mandatu, kako bi povećali samodostatnost osnovnih prehrambenih namirnica.

Najavljuju poticanje razvoja gospodarstva u ruralnim područjima kroz ulaganje u proizvodno-preradbene kapacitete te učinkovito upravljanje poljoprivrednim zemljištem i implementaciju novih tehnologija.

Pokrenut će dijalog o pravednijoj raspodjeli potpora u poljoprivredi, usmjeravajući ih s velikih na mala i srednja poljoprivredna gospodarstva, istovremeno definirajući mjere podrške za velika gospodarstva kako bi ispunila propisane obaveze.

Naglasak stavljaju na stvaranje boljeg poslovnog okruženja, posebice za mlade poljoprivrednike. Za podršku mladim poljoprivrednicima planiraju dodatno bodovati njihove projekte te osigurati olakšice pri kupnji zemljišta. Također, potaknut će diverzifikaciju poslovanja, pružajući vodiče za razvoj novih djelatnosti.

Brži razvoj ruralnih gospodarstava planiraju ostvariti ulaganjem u proizvodnju s dodanom vrijednosti, izradom strategije regionalizacije poljoprivredne proizvodnje i industrije, edukacijom poljoprivrednika o financijskim instrumentima te provedbom zakona o trgovačkim praksama.

Također, podržavat će udruživanje poljoprivrednika kroz analizu statusa zadruga i promjene zakona te poticati proizvodnju s dodanom vrijednosti kroz ulaganja i podršku inovacijama.

Planiraju vratiti Agenciju za poljoprivredno zemljište i centralizirati odlučivanja o dodjeli poljoprivrednog zemljišta.

Most: Ambiciozni ciljevi u podizanju produktivnosti

Mosti i Hrvatski suverenisti postavili su u svom programu nekoliko konkretnih ciljeva. Planiraju aktivirati 25 posto najplodnijeg neobrađenog zemljišta do 2030. godine i povećati udjel potpora za mala i srednja obiteljska poljoprivredna gospodarstva na 60 posto ukupno dostupnih sredstava do 2028. godine.

Također, najavljuju povećanje produktivnost poljoprivredne proizvodnje za 30 posto do 2028. godine i dostizanje 2/3 prosječnog poljoprivrednog dohotka EU-a.

Osim navedenog, smatraju da mogu povećati udjel ekoloških poljoprivrednih površina na 25 posto do 2030. godine.

Aktiviranje neobrađenog poljoprivrednog zemljišta planiraju postići promjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Novi zakonski okvir trebao bi na transparentan način jasno odrediti prednost na natječajima onim kandidatima čiji proizvodi imaju najvišu dodanu vrijednost.

Radit će i na osnaživanju kontrolnih mehanizama radi suzbijanja velikog broja nepravilnosti i manipulacija u korištenju zemljišta poput 'podzakupa', lažnog prikazivanja proizvodnje ili nepoštivanja gospodarskih programa temeljem kojih su ostvarene prednosti na natječajima za dodjelu zemljišta i slično.

U okviru povećanja potpora za mala i srednja gospodarstva naglasak će staviti na osjetljive sektore poput mesa, mlijeka, voća i povrća, gdje se potpore trebaju isplaćivati u punom iznosu u obliku akontacije.

Ključne smjernice Mostove poljoprivredne politike uključuju i naglasak na obiteljska poljoprivredna gospodarstva povezana na proizvodnoj i regionalnoj osnovi i tržišno usmjerene OPG-ove, uključene u lance hrane i osnažene znanjem i inovacijama.

Najavljuju i uspostavu sustava financiranja poljoprivrede i poljoprivrednika kroz kredite, osiguranje, investicijske fondove, fondove rizičnog kapitala, aukcije i burze.

Radit će i na promicati važnosti i uloge poslovnog udruživanja poljoprivrednika kao strategije tržišnog pozicioniranja i povećanja pregovaračke moći obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. Osim toga, osigurat će funkcionalnost lanaca distribucije prehrambenih proizvoda od proizvođača do potrošača uz minimalan angažman posrednika i to kroz uključivanje IT sektora u izgradnji digitalnih platformi.

Možemo: Zaokret prema ekološkoj poljoprivredi

Stranka Možemo u svom programu najavljuje zaokret od poljoprivrede u kojoj se potiče poljoprivredna industrija ovisna o pesticidima i monokulturama prema sustavu u kojem će se velikim investicijama pokrenuti organska i ekološka poljoprivreda.

Kao ključne prioritete u razvoju poljoprivrede izdvajaju povećanje prehrambene samodostatnosti, unapređenje kvalitete tla, osiguravanje kratkih lanaca nabave hrane i jačanje logističkog sustava u poljoprivredi.

Zaokret u poljoprivredi planiraju postići podizanjem ulaganja u istraživanje i razvoj na razinu prosjeka EU-a, razvojem sustava navodnjavanja, upotrebom obnovljivih izvora energije poput solarnih sustava i geotermalne energije za proizvodnju hrane (primjerice u stakleničkoj proizvodnji) i modela uzgoja s vrlo niskim emisijama i potrošnjom resursa (tla, vode) poput hidroponskih sustava.

U cilju ostvarivanja svih nužnih promjena u poljoprivrednom sektoru najavljuju i jačanje sigurnosti poljoprivrednika, transformaciju sustava poticaja i kreditiranja te unapređenje upravljanja poljoprivrednim resursima.

Status poljoprivrednika planiraju ojačati kroz uvođenje zelene javne nabave hrane i pića u vrtiće, škole, bolnice i druge javne ustanove od lokalne do nacionalne razine te razvojem zadrugarstva u cilju povećanje produktivnosti rada, konkurentnosti, iskoristivosti zemlje i kvalitete proizvoda.

Također, radit će na ulaganju u institucionalnu podršku za znanje, primjenu tehnologija, istraživanje i razvoj s ciljem pristupačnog informiranja poljoprivrednika o trendovima, inovacijama i novim znanjima u agrarnom sektoru te o promjenjivim uvjetima za poljoprivredne kulture koji dolaze s klimatskim promjenama.

U segmentu financiranja najavljuju redefiniranje kriterija sustava poticaja s ciljem pravednije preraspodjele poticaja u svrhu poticanja obiteljskih gospodarstava.

Planiraju i osnivanje državne agro-banke temeljene na načelima etičkog financiranja s ciljem brzog i efikasnog kreditiranja svih poljoprivrednih kultura s niskim kamatnim stopama.

Poboljšanje upravljanja planiraju provesti davanjem u zakup neaktivnog državnog poljoprivrednog zemljišta po ubrzanoj proceduri, intenziviranjem ulaganja u navodnjavanje te digitalizacijom  zemljišnih knjiga.

Domovinski pokret: Domaćim proizvođačima osigurati pristup trgovačkim lancima

Za Domovinski pokret primarni cilj je postizanje samodostatnosti u proizvodnji hrane kroz stvaranje lanca vrijednosti u proizvodnji hrane od lokalnog proizvođača do krajnjeg potrošača. Planiraju izgraditi sustav koji će omogućiti da proizvod lokalnog OPG-a ima svoje mjesto u ponudi lokalnog turističkog i maloprodajnog sektora.

U tom smislu će raditi na poticanju proizvodnje prema zahtjevima tržišta, omogućivanju planiranja i prilagodbe na dinamičke tržišne zahtjeve, osiguravanju otkup i logistike (otkupni centri, skladišta, hladnjače, transport) za održivu ponudu za krajnjeg potrošača.

Planiraju stvoriti mrežu mnogobrojnih malih održivih seoskih obiteljskih gospodarstava kao temelj za daljnji razvoj.

Najavljuju aktiviranje državnog zemljišta kroz najam ili koncesije, a privatnog kroz poticaje za vlasnike i najmoprimce. Također, poticat će tranziciju proizvodnje prehrambenih proizvoda prema višim dodanim vrijednostima sukladno tržišnim potrebama.

Radit će na tome da Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske Unije (SAFU) prilagodi svoju organizaciju potrebama razvoja domaće proizvodnje hrane te će iz perspektive OPG-a i malog proizvođača hrane, kojem su birokratske prepreke nepremostive, sagledavati mogućnosti financiranja i programirati adekvatne projekte.

Najavljuju i stvaranje zakonskog okvira za zaštitu minimalnog udjela domaćeg prehrambenog proizvoda na policama trgovačkih lanaca.