Majda Burić, državna tajnica za mirovinski sustav dematirala je informaciju koja se provlači po medijima da će svima koji su rođeni nakon 1962. biti ukinut dodatak od 27 posto. 'Ministarstvo je svjesno ovog problema, ljudi koji su rođeni 62. i mlađi bit će adekvatno sagledani i nitko neće biti oštećen. Vrlo skoro imat ćemo priliku govoriti o konkretnim rješenjima', rekla je Burić.

Davorko Vidović, glavni politički koordinator SDP-a naglasio je da su najveći problem niske mirovine te da je najava da se one dodatno snize neprihvatljiva. Što se tiče zaštitnog dodatka Vidović smatra da se taj problem može riješiti tako da se onima koji idu u kombiniranu mirovinu (iz prvog i drugog stupa) osigura dodatak od 27 posto na alikvotni dio mirovine koji se isplaćuje iz prvog stupa.

Kada je riječ o uvozu radne snage, Vidović je naglasio da Hrvatska ima veliki prostor za zapošljavanje. 'Prije svega to su mladi ljudi koje kasno ulaze u svijet, a drugi kontigent su oni 50+ jer tek svaki peti radi', rekao je Vidović, koji rješenje vidi u dualnom i cjeloživotnom obrazovanju.

Također, zalaže se za fleksibilniji pristup kod odlaska u mirovinu. 'Ne treba tjerati ljude da po sili zakona idu u mirovinu, treba motivirati ljude da rade što dulje. Istraživanja pokazuju da su stariji radnici često bolji, produktivniji i lojalniji od mlađih radnika', poručio je Vidović.

Stručnjak za mirovinska pitanja Daniel Nestić naglasio je da bi bez dodatka od 27 posto, mirovina mogla biti dvadesetak posto manja. I on smatra da bi država trebala osigurati svima ravnopravan status tako da proširi dodatka i na kategoriju umirovljenika koji će ići u kombiniranu mirovinu.

'Ispočetka će to biti mali trošak, kasnije će se povećavati. Ali to se mora platiti. Moramo iz proračuna izdvojiti dodatna sredstva. To je jedini način', smatra Nestić.

Davor Huić iz Udruge poreznih obveznika Lipa naglasio je da je naš mirovinski sustav neodrživ jer samo 1,4 milijuna ljudi radi, a imamo 1,2 milijuna umirovljenika. 'Samo 15 posto ljudi je odradilo puni radni staž. Naš mirovinski sustav je dubinski nepravedan prema onima koji rade', rekao je Huić, koji se založio za fleksibilnije radno zakonodavstvo.

Saborski zastupnik Mirando Mrsić naglasio je da već sada trideset ljudi sada ima manju mirovinu za 500 kuna zbog toga što ne primaju dodatak od 27 posto.

Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika protiv toga je da se rok za odlazak u mirovinu sa 67 godine pomiče. 'Mnoge zemlje imaju taj rok, ali su uredile izuzetke za zanimanja koja ne mogu izdržati do 67. godine, rekao je Hrelja.

Što se tiče dodatka od 27 posto on tvrdi da nigdje u Zakonu o mirovinskom osiguranju ne piše da korisnici mirovine iz prvog i drugog stupa nemaju pravo na dodatak koji dobivaju iz prvog stupa.